<?xml version="1.0" encoding="windows-1250"?>

<rss xmlns:taxo="http://purl.org/rss/1.0/modules/taxonomy/" xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" version="2.0">
  <channel>
    <title>ZNANOST</title>
    <link>http://znano.st/rss/</link>
    <description>Novosti iz svijeta znanosti</description>
    <language>hr-hr</language>
    <managingEditor>info@znano.st (Portal ZNANOST)</managingEditor>
    <ttl>20</ttl>
    <item>
      <title>Masline iz Sahare - sačuvati genetsko nasljeđe</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/masline-iz-sahare-sacuvati-genetsko-nasljedje/1028/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/lipanj/maslina.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Maslina iz Sahare, rođak Mediteranskih drveća maslina ostaje nepoznat. Dakako ove podvrste (nazvane Laperinne's drvo masline) su od velike važnosti iz više razloga. IRD istraživači i njihovi partneri pokazali su da je njihova dugovječnost osigurana njihovom originalnom vegetativnom reprodukcijom. Izuzetno otporna na sušu, to drvo se može ponašati kao genetski resurs da poboljša svoje domaće kolege. Pod uvjetom očuvanja provođene su akcije da se spriječi njihov nestanak.  Najotpornije od svih st...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Wed, 12 Jun 2013 10:08:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Otkriven novi drevni kostur primata daje bolji uvid u porijeklo majmuna i ljudi</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/otkriven-novi-drevni-kostur-primata-daje-bolji-uvid-u-porijeklo-majmuna-i-ljudi/1021/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/lipanj/majmun.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Najstariji dobro očuvani kostur primata, 55 milijuna godina star primjerak, otkriven je u Kini i izgleda da je "najprimitivniji" poznati&nbsp;"rođak" grupe koju sačinjavaju tarsiri, mali primati koji obitavaju samo u Aziji.  Nalaz sugerira da se ova grupa odvojila od antropoida,&nbsp;grupe koju čine majmuni, čovjekoliki majmuni i ljudi, tijekom Eocena, koji je trajao od prije 55,8 do 33,9 milijuna godina a u kojem se dogodilo zatopljenje u mnogim područjima svijeta. "Ovo otkriće je zaista uzbud...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Thu, 6 Jun 2013 12:20:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Oba roditelja dinosaura pomagala tijekom gniježđenja </title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/oba-roditelja-dinosaura-pomagala-tijekom-gnijezdjenja/1000/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/svibanj/dino.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Osim dinosaura koji su se kretali po zemlji, poznato je kako su postojali i leteći dinosauri, što govori o spoju dinosaura i ptica.  Zbog njihovih malenih tijela prekrivenih perjem, ptice su mogle čuvati toplinu, pa su se lakše prilagodile klimatskim promjenama. Razvile su toplokrvnost i postale evolucijski napredniji nasljednici dinosaura.  Sveučilišna studija ponašanja prilikom razdoblja inkubacije modernih ptica baca novo svjetlo na vrstu roditeljske skrbi koju su provodili njihovi davno iz...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Sun, 19 May 2013 19:49:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Što učiniti da voće, povrće i rezano cvijeće traje duže</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/sto-uciniti-da-voce-povrce-i-rezano-cvijece-traje-duze/999/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/svibanj/povrce.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Poznata je situacija u kojoj moramo baciti voće ili povrće koje nismo stigli pojesti jer nas je preduhitrilo i već počelo truliti. Ako ih dobro ne uskladište, proizvođači, prodavači i distributeri se susreću s mnogo većim problemom nego sami potrošači. Stoga, svaki trenutak postaje bitan u sprečavanju kvarenja i ekonomskoj šteti nastaloj uslijed neadekvatnog skladištenja.  Nova tehnologija nudi obećanje o smanjenju milijarda dolara gubitaka koji se javljaju svake godine zbog tihog, nevidljivog...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Sun, 19 May 2013 10:15:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Kada si u Rimu… Dokazano da majmuni poštuju socijalne norme</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/kada-si-u-rimu-dokazano-da-majmuni-postuju-socijalne-norme/986/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/svibanj/majmuni.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Sklonost ljudi da usvajaju ponašanja drugih kada su na njihovom teritoriju otkrivena i kod neljudskih primata.  Istraživači sa Sveličilišta St Andrews promatrali su &ldquo;nevjerojatnu&rdquo; sposobnost prilagodbe kod mužjaka majmuna prilikom imitiranja ponašanja drugih u novom okruženju. Otkriće bi moglo pomoći objasniti evoluciju naše ljudske želje da otkrijemo &ldquo;mjesne norme&rdquo; prilikom posjete novog mjesta ili kulture.  Za ovo otkriće zaslužni su dr. Erica van de Waal i profesor A...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Thu, 9 May 2013 10:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Bizarni koštani crvi ispuštaju kiselinu kako bi se gostili kosturima kitova </title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/bizarni-kostani-crvi-ispustaju-kiselinu-kako-bi-se-gostili-kosturima-kitova/977/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/svibanj/worms.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Od davnina su more i njegova stvorenja bili tema koja je budila znatiželju i maštu u ljudima. U početku se istraživanje mora odvijalo isključivo na iskustvenoj razini - preko promatranja i preko priča koje su se prenosile usmenom predajom, priča moreplovaca o morskim nemanima ili pak sirenama. Zbog razvoja znanosti i tehnologije, ljudsko shvaćanje mora i njegovih stvorenja se promijenilo, a morska pučina je izgubila dio svoje mistike. Umjesto priča o sirenama, u modernom dobu imamo priče o bizar...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Sun, 5 May 2013 10:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Kako cvjetne latice dobivaju svoj oblik?</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/kako-cvjetne-latice-dobivaju-svoj-oblik/976/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/svibanj/latice.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Latice su živo obojeni listići koji okružuju reproduktivni dio cvijeta (tučak i prašnike). Podrijetlo vuku od prašnika koji su postali sterilni. Mogu se naći postepeni prijelazi od prašnika prema laticama (cvijet lokvanja, lopoča). Latice mogu biti slobodne ( jagoda ) ili međusobno srasle (jaglac). Okružuju ih posebni listovi, lapovi, koji zajedno čine čašku. Vjenčić i čaška zajedno čine ocvijeće. Ocvijeće mogu činiti tri (magnolija), četiri (maslina) ili pet latica (cvijet jabuke), ponekad smje...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Sat, 4 May 2013 19:02:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Stvaranje potencijalnog izvora hrane iz neprehrambenih biljaka</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/stvaranje-potencijalnog-izvora-hrane-iz-neprehrambenih-biljaka/965/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/travanj/hrana.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Ugljikohidrati predstavljaju jednu od važnih skupina organskih spojeva koji se mogu naći u prirodi. Nalaze se u svim dijelovima stanice kao strukturni i kao funkcionalni sastojci. Masu suhe tvari biljaka čini 50-80% polimerni ugljikovodik celuloza sa srodnim strukturnim materijalom. Ugljikohidrati čine dio strukture nukleinskih kiselina DNK i RNK, a oni su također šećeri koji predstavljaju skladište energije dobivene od Sunca procesom fotosinteze.  Škrob je poliglukozid visoke molekulske mase u...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Tue, 30 Apr 2013 10:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Stres je pozitivan za roditelje i mladunčad vjeverica</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/stres-je-pozitivan-za-roditelje-i-mladuncad-vjeverica/960/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/travanj/vjeverica.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Na svijetu je poznato oko 200 vrsta vjeverica , dok u Europi žive samo dvije vrste - siva i crvena. Ovi glodavci su poznati po svom kitnjastom repu i često se mogu vidjeti u parkovima u naseljima. Kad pronađe lješnjak, vjeverica najprije provjeri je li jestiv, no ponekad ga ne pojede odmah već ga spremi u spremište hrane. Mirisnim žlijezdama na usnama označava hranu, koju će zakopati što je dublje moguće. Miris lješnjaka može osjetiti čak i pod snježnim pokrivačem. No činjenica koja do sada nije...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Thu, 25 Apr 2013 14:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Dinosauri su ležali na jajima poput ptica</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/dinosauri-su-lezali-na-jajima-poput-ptica/957/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/travanj/dinosaur.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Bez sumnje, dinosauri su polagali jaja, ali ono što dosada nije bilo jasno je jesu li ležali na njima kao ptice ili su ih zakopavali kao krokodili.  No, nova studija je pokazala da je najmanje jedna vrsta dinosaura imala pticoliki pristup lijeganju jaja. Naime, Troodon je bio mali mesojed dužine do 2,5 metra, živio je u kasnoj kredi prije 75 milijuna godina i očito inkubirao svoja jaja skoro na isti način kao i današnje ptice .  Većina ptica sjedi na jajima da bi ih grijala, ali krokodili u po...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Wed, 24 Apr 2013 08:50:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Kombinacija pesticida utječe na sposobnost učenja kod pčela</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/kombinacija-pesticida-utjece-na-sposobnost-ucenja-kod-pcela/934/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/travanj/pcele.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji zaštitna se sredstva upotrebljavaju u velikim količinama. Zaštita bilja od bolesti i štetočina predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u postizanju visokih prinosa. Pod pojmom pesticida (sredstava za zaštitu bilja) podrazumijeva se čitav niz kemijskih preparata koji se koriste za suzbijanje štetnih mikroorganizama, kukaca, nematoda, ptica, glodavaca i korova. Parazitske grinje, različiti oslobođeni virusi, nedostatak hranjivih izvora hrane i pe...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Tue, 9 Apr 2013 10:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Razumijevanje prijetnje prije nego što bude prekasno</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/razumijevanje-prijetnje-prije-nego-sto-bude-prekasno/919/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/ocujak/obala.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Čini se da više nema kutka na ovom planetu koji čovjek nije posjetio ili istražio. Posljedica njegova putovanja i istraživanja kroz povijest, a i danas, širenje je nekih novih vrsta na nova područja.&nbsp;  Mnoge invazivne vrste koje dolaze na teretnim i ribarskim brodovima sada prekrivaju obale i ugrožavaju postojanje prirodnog morskog života. U istraživanju objavljenom u Ecology Letters , profesor David Kimbro sa Sveučilišta Northeastern i njegov tim istraživača proučavaju koji faktori omoguć...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2013 10:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Što psi žele reći lajanjem?</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/sto-psi-zele-reci-lajanjem/883/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/ocujak/pas.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Prije 50 000 godina u kamenom dobu vrlo vjerojatno i ranije čak prije 100 000 godina čovjek je uspio pripitomiti prvu životinju - psa. Dokaz tome su crteži na kamenu iz paleolita starog kamenog doba na kojima se prikazuje lov na životinje u koji su psi išli s ljudima.  Od tada je čovjek uspio u pripitomljavanju mnogih drugih životinjskih vrsta no nijedna od tih vrsta ne nosi počasnu titulu čovjekovog najboljeg prijatelja kakvu nosi pas . Usprkos stoljećima suživota tek nedavno su se počela post...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Wed, 6 Mar 2013 13:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Kamo idu divlje životinje - kada nemaju gdje?</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/kamo-idu-divlje-zivotinje-kada-nemaju-gdje/876/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/ocujak/majmun.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Kad promatramo povijest naše vrste primjećujemo da je razvoj ljudskog društva oduvijek bio obilježen istraživanjem i širenjem. Nažalost, naše širenje na nova područja ima za posljedicu istiskivanje ostalih vrsta s tih područja.  Ekolozi imaju dokaze da će neki primati i velike mačke suočeni s nemilosrdnim ljudskim širenjem tražiti utočište u sparnim šikarama mangrove i u tresetnim močvarnim šumama. Ove obalne biome karakterizira gusta vegetacija,osobito nakupine drva mangrove, i siromašno tlo u...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Sat, 2 Mar 2013 13:22:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Postoji li altruizam kod biljaka? Naravno da postoji!</title>
      <link>http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/postoji-li-altruizam-kod-biljaka-naravno-da-postoji/874/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/ocujak/biljke1_8BC.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Na cijeloj zemaljskoj kugli poznato je preko 300 000 vrsta biljaka. Nemoguće je zamisliti život bez njih. Mnoge biljke osvježavaju i pročišćavaju zrak tako što proizvode kisik i filtriraju ugljični dioksid koji ljudi izdišu. Također, neke vrste biljaka poput filodendrona ili fikusa upijaju elektromagnetska zračenja, suzbijaju neugodne mirise i štite od buke.&nbsp;  Svi smo čuli za primjere životinjskog altruizma: psi koji skrbe za osiročene mačiće, čimpanze koje dijele hranu ili dupini koji gur...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/">Biljke i životinje</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Sat, 2 Mar 2013 10:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
  </channel>
</rss>