ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Nastavlja se ubijanje slonova - bez zabrane trgovanja bjelokosti

Način da prikažemo koliko se slonova godišnje bespravno ulovi je jednostavan. Sve što trebate znati je koliko je bjelokosti zaplijenjeno, a zatim malo izračunati.

Prosječna težina slonovih kljova je 10 kilograma. Ali, carinici procjenjuju da oni zaplijene samo 10 posto sveukupne bespravno prodane bjelokosti. Dakle, 1 kg zaplijenjene bjelokosti jednak je jednom slonu koji se radi uzimanja njegovih kljova bespravno ulovi.

Carinici su zaplijenili više od 50 000 kilograma bjelokosti 2013. godine, što znači da je barem 50 000 slonova ubijeno, kako je Samuel Wasser, genetičar za zaštitu životinja na Sveučilištu Washington u Seattleu, rekao na godišnjem sastanku Američkog udruženja za napredak znanosti u Washinghtonu, D.C., 14. 02. Broj je približan stvarnom broju, kako kaže Wasser, jer detaljnija procjena, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, prikazuje da je godišnje od 2010. do 2012. godine ubijeno 40 000 slonova.

Na svijetu je ostalo samo oko 400 000 afričkih slonova

Prošle su godine Wasser i njegovi suradnici DNK analizom prikazali da bi se skoro sva bespravno dobivena bjelokost mogla pratiti do dva izvora. Skoro četvrtina je dobivena od slonova iz šuma Zapadne Afrike – nalazili su se u sjeveroistočnom Gabonu, sjeverozapadnoj Demokratskoj republici Kongo, jugoistočnom vrhu Kameruna, susjednom rezervatu Dzanga Sangha u Srednjoafričkoj Republici. Ostatak su dobili od slonova koji su živjeli u savanama, na prostranstvima Istočne Afrike od sjevernog Mozambika kroz Tanzaniju (u kojoj tvrde da nemaju problem bespravnog lova slonova).

Kako stati na kraj bespravnom lovu?

Wasserov rad se sada primjenjuje kako bi se uhvatili kršitelji zakona koji stoje iza bespravnog lova.

Ali, to nije jedini način da se zaustavi ubijanje, kako kaže Wasser. On želi da se uvede potpuna zabrana trgovanja bjelokosti. Trenutno je zakonito prodavati bjelokost koja je iz divljine uzeta prije 26. 2. 1976. godine. Takva zakonita prodaja, kako kaže Wasser, olakšava skrivanje nezakonite prodaje bespravno dobivene bjelokosti. Dokumenti se mogu krivotvoriti, carinici se mogu potkupiti, i tako unedogled.

Nedavno je mnogo pažnje privukla sve manja potražnja za bjelokosti, posebno u Kini, ali Wasser primjećuje da Kina nije jedini problem. Na primjer, u Japanu je prisutna zdrava količina trgovanja bjelokosti (često na Yahoo Japan) gdje se tvar reže i prave se osobni pečati koji se zovu hankos. I u SAD-u se prodaje bjelokost, a upravo tu je zabranu trgovanja bjelokosti blokiralo Državno udruženje za oružje (naveli su da bi zabrana djelovala na prodaju i kupovinu oružja čija je drška napravljena od bjelokosti). Lokalna zabrana trgovanja bjelokosti ipak je usvojena prošle godine u državi Washington.

Međunarodni sporazum iz 1989. godine zabranio je trgovanje bjelokosti kao odgovor na razuzdani bespravni lov i veliki pad broja slonova. Broj slonova se počeo povećavati, ali onda je zabrana potkopana jer su neke države odobrile prodaju zalihe bjelokosti. Wasser kaže da samo uspostavljanjem nove zabrane možemo obuzdati nezakonitu trgovinu.

Nova prilika za život

Takva zabrana bi slonovima ponovno omogućila da ostare i da im narastu velike kljove, bez rizika da ih ubiju. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Bihevioral ecology and sociobiology prikazuje zašto su slonovi toliko važni. Istraživači su proučavali stotine slonova u Keniji i otkrili da se ženke slonova bolje nose s majčinstvom ako se i njihove majke u isto vrijeme razmnožavaju, što potvrđuje dokaz da su kod slonova i starije generacije ženki jako važne.

Slonovi su godinama žrtve bespravnog lova i potpuna zabrana prodaje bjelokosti postupno bi dovela do prestanka lova slonova i prodaje bjelokosti, a nadamo se da će se takva zabrana provesti u svim državama kako bi se spriječilo nezakonito trgovanje bjelokosti.

Izvor: Science News

Podijeli.