Biljke i životinje

Napokon otkriveno podrijetlo stabla masline

J. B.

Maslina (Olea europaea) ekonomski je najvažnije voće Mediterana. Sa smokvom, datuljom i grožđem čini grupu najstarijih biljaka koje su bile osnova hortikulture Staroga Svijeta. U brončanom dobu mnogi svoje bogatstvo mogu zahvaliti upravo maslini, jer se koristila kao novac. Od nje se radilo ulje i jeli plodovi. Koristila se i kao gorivo za rasvjetu. Raste prilično sporo (šest godina do prvih plodova) i samo u tipičnoj mediteranskoj klimi, na škrtom vapnenačkom tlu, gotovo bez vode, ali uz obilje sunca, u podneblju europskog Sredozemlja koje se naziva „klimom masline“. Smatra se urođenom vrstom istočnog dijela Sredozemlja. Kultivirane masline dijele se u dvije grupe: one za dobivanje ulja i one za konzumaciju plodova.

Ostaci divljih maslina datiraju iz paleolitika i neolitika. Smatralo se da nalazi kultiviranih maslina datiraju iz bakrenog doba (4. i 3. tisućljeće prije Krista) s područja Izraela i Jordana. Međutim, prema novim istraživanjima, maslina je domestificirana na istočnom Mediteranu prije oko 8000 do 6000 godina. Rad je objavljen u časopisu Proceedings of the Royal Society B, a temelji se na genetičkoj analizi približno 1900 uzoraka s područja Mediteranskog mora. Istraživanje je pokazalo da su domestificirane masline, koje su veće i sočnije od divljih varijeteta, kultivirane od divljih maslina na granici između Turske i Sirije.

„Bilo je nekoliko koraka u procesu domestifikacije, a vjerojatno je započela u Levantu, području koje obuhvaća Izrael, Palestinu, Jordan, Libanon i Siriju“, rekao je suautor istraživanja Gillaume Besnard, arheobotaničar u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja u Francuskoj. „Ljudi su odabirali nove kultivare posvuda, ali to je bila tek sekundarna diverzifikacija.“

Još od biblijskih vremena, stabla masline su bila simbol svetosti, mira i jedinstva. Arheolozi su iskopali masline koje datiraju oko 8000 godina. Pronašli su i dokaze proizvodnje maslinovog ulja u Carmelu (Izrael) unazad 6000 godina. Ipak, vodile su se vruće rasprave  o tome gdje je maslina prvi put kultivirana.

Da bi otkrili povijest masline, znanstvenici su analizirali genetički materijal kloroplasta na 1263 uzoraka divlje i 534 uzorka kultivirane masline s područja cijelog Mediterana. Kloroplastna DNA nasljeđuje se s jednog stabla na mlade potomke koji niču oko njega pa ona može otkriti lokalne promjene. Istraživači su zatim rekonstruirali genetsko stablo da bi pokazali kako se biljka širila. Otkrili su da je tanka, malena i gorka divlja maslina prvi put ustupila mjesto većoj maslini bogatoj uljem na granici između Turske i Sirije.

Nakon te prve kultivacije, današnja domestificirana maslina dolazi uglavnom s tri izvora: Bliski Istok (uključujući Cipar), Egejsko more i Gibraltarski tjesnac. Potom se postepeno proširila diljem Mediterana s razvojem civilizacije.

No, da bi dobili pravi dojam o tome kako se maslina pojavila, znanstvenici nisu samo promatrali kloroplastnu DNA, izjavio je André Bervillé, genetičar s  French National Institute for Agricultural Research, koji je bio uključen u istraživanje. Jezgrina DNA, koja se nalazi u peludi, također se treba analizirati. Pelud masline se prenosi vjetrom pa može prijeći velike udaljenosti.

Kombiniranje obje vrste DNA  omogućit će znanstvenicima da bolje razumiju kako je došlo do lokalnog uzgoja i do kakvih je promjena došlo kod daleko udaljenih maslina. 

Izvor: Livescience

Možda će vas zanimati