ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Genom vašeg božićnog drvca ostao je nepromijenjen u 100 milijuna godina

Četinjače, čije ime dolazi od izgleda i građe njihovih tvrdih igličastih listova koji su zimzeleni, skupina su biljaka koje ubrajamo u golosjemenjače. U Hrvatskoj nalazimo biljke iz tri porodice četinjača: borovi, čempresi i tise. U ovo blagdansko doba naše domove ukrašavamo stablima iz porodice „borovi“, ali radi se o vrstama bor, smreka ili jela. No, često ih ne razlikujemo: kažemo da kitimo bor ili božićnu jelku, iako je to najčešće zapravo smreka. Zagledate li se malo pozornije, uočit ćete velike razlike među tim zimzelenim stablima. Ipak, nešto im je zajedničko:

Znanstvenici sa Sveučilišta Laval i njihovi kolege s Canadian Forest Service su otkrili da je genom četinjača poput smreke, bora i jele ostao isti u posljednjih 100 milijuna godina. Ta izvanredna genomska stabilnost objašnjava sličnosti između današnjih četinjača i fosila iz doba kada su dinosauri hodali Zemljom. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu BMC Biology.

Tim znanstvenika, pod vodstvom profesora Jeana Bousqueta koji se bavi istraživanjima šume i genomike okoliša, došao je do tog zaključka nakon analize genoma četinjača i biljaka cvjetnica. Obje grupe imaju istog pretka, ali razdvojile su se prije oko 300 milijuna godina.

Uspoređivan je genom makrostrukture za 157 obitelji gena prisutnih i u četinjačama i u cvjetnicama. Primijetili su da je genom četinjača ostao stabilan u posljednjih najmanje 100 milijuna godina, dok je onaj cvjetnica podlegao velikim promjenama u istom razdoblju. „To ne znači da nije bilo promjena manjih razmjera, poput genetskih mutacija.“ ističe Jean Bousquet i dodaje: „Međutim, makrostruktura genoma četinjača ostala je iznimno stabilna tijekom godina“.

Ova velika stabilnost ide ruku pod ruku s niskom stopom specijacije kod četinjača. U svijetu postoji samo oko 600 vrsta četinjača, u usporedbi s više od 400 000 vrsta cvjetnica. "Čini se da su četinjače postigle ravnotežu s okolinom vrlo rano.“ napominje profesor Bousquet i zaključuje: „Još i danas ove biljke uspijevaju po cijelome svijetu, prvenstveno u hladnijim podnebljima. Nasuprot tome, cvjetnice su pod jakim pritiskom evolucije i bore se za opstanak i razmnožavanje“.

Izvor: Université Laval

Podijeli.