ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Kako česti mačji parazit dospjeva u mozak?

"Vjerujemo da ova saznanja mogu biti važna za daljnje razumijevanje složenih interakcija kod nekih većih javno - zdravstvenih problema koje suvremena znanost još uvijek nije u stanju u potpunosti objasniti." kaže Antonio Barragan, istraživač u Centru za infektivnu medicinu na Karolinska Institutu i Institutu za kontrolu zaraznih bolesti u Švedskoj.

"U isto vrijeme, važno je naglasiti, da su ljudi živjeli s ovim parazitom tisućljećima, tako da današnji nositelji toksoplazmoze ne trebaju biti posebno zabrinuti". Trenutnu studiju, objavljenu u znanstvenom časopisu PLoS Pathogens, predvodio je dr. Barragan u suradnji sa znanstvenicima Sveučilišta Uppsala.

Toksoplazmoza je uzrokovana vrlo čestim parazitom naziva Toxoplasma gondii. Procjenjuje se kako je zaraženo između 30 i 50 posto svjetske populacije i dvadeset posto ljudi u Švedskoj. Infekcija se također može dogoditi kod životinja, posebno domaćih mačaka. Ljudi se mogu zaraziti parazitom uglavnom konzumirajući nedovoljno termički obrađeno meso zaraženih životinja ili putem dodira s mačjim izmetom. Infekcija uzrokuje blage simptome slične gripi kod odraslih i inače zdravih osoba prije ulaska u kroničnu i latentnu fazu, za koju se prethodno smatralo da je bez simptoma. Međutim, poznato je da toksoplazmoza u mozgu može biti kobna za ljude s oslabljenim imunološkim sustavom i za fetuse, koji mogu biti zaraženi preko majke. Zbog tog rizika, trudnicama se preporučuje izbjegavanje kontakta s mačjim kutijama s pijeskom.

Brojne studije, prezentirane u posljednjih nekoliko godina, pokazuju da parazit toksoplazmoze utječe na njegovog domaćina čak i tijekom latentne faze. Na primjer, već je primijećeno da su se štakori prestali bojati mačaka pa čak su bili privučeni njihovim mirisom, što ih je činilo lakim plijenom. To se može tumačiti kao pokušaj parazita da osigura svoj opstanak i razmnožavanje, jer konzumirani štakor pritom zarazi mačku, koja preko svojeg izmeta može zaraziti hranu koju bi drugi štakori nastavili jesti. Brojne studije potvrđuju da su mentalne bolesti kao što su shizofrenija, depresija i sindrom anksioznosti češće kod osoba s toksoplazmozom, dok drugi govore da toksoplazmoza može utjecati na to koliko ponašanje pojedinca može biti ekstrovertirano, agresivno ili sklono riziku.

"Nismo proučavali promjene u ponašanju osoba zaraženih toksoplazmozom, kao što je bio slučaj s prijašnjim istraživanjima." kaže dr. Barragan. "Umjesto toga, mi smo prvi put pokazali kako se parazit ponaša u tijelu domaćina, kako ulazi u mozak i manipulira domaćinom preuzimanjem jednog neurotransmitera u mozgu".

U jednom laboratorijskom eksperimentu ljudske dendritičke stanice bile su zaražene toksoplazmozom. Nakon infekcije su stanice, koje su ključna komponenta imunološke obrane, počele lučiti signalnu tvar GABA. U drugom eksperimentu na živim miševima znanstveni tim je pratio kretanje zaraženih dendritičkih stanica u tijelu nakon uvođenja parazita u mozak, odakle se proširio i dalje utjecao na GABA sustav.

GABA je signalna tvar koja, između ostalih učinaka, inhibira osjećaj straha i tjeskobe. Poremećaji GABA sustava mogu se vidjeti kod ljudi s depresijom, shizofrenijom, bipolarnim poremećajima, anksioznošću i drugim mentalnim bolestima.

"Bilo je iznenađujuće i neočekivano da će toksoplazma potaknuti stanice u imunološkom sustavu na lučenje GABA tvari. Radi se o vrlo pametnom potezu parazita." kaže dr. Barragan. "Sada moramo proučavati veze koje postoje između toksoplazmoze, GABA sustava i velikih zdravstvenih prijetnji stanovništvu."

Unatoč opasnosti koju može predstavljati ovaj parazit, to ne znači da mačke treba izbaciti iz stanova. Mačke držane isključivo u zatvorenom prostoru, za koje pretpostavljamo da se ne hrane sirovim mesom ni divljim malim glodavcima, ne prenose ovog parazita na svog vlasnika. Također, bolest se ne prenosi glađenjem mačke, niti ugrizom ili ogrebotinom od strane mačke.

Što se tiče prevencije, preporučuje se ne jesti sirovo, kao ni termički neobrađeno meso, ne piti nepasterizirano mlijeko, kao ni ne jesti neoprano voće i povrće. Također je potrebno prati ruke sapunom u toploj vodi, a kod rada u vrtu nositi rukavice.

Izvor: Karolinska Institutet

Podijeli.