ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Pod utjecajem alkohola uočeno brže plivanje, ali samo u društvu

Bizaran eksperiment sa zebra ribama koji su proveli istraživači u New Yorku mogao bi pomoći da se objasni utjecaj alkohola na ponašanje ljudi.

Naime, jednu zebra ribicu su odlučili izložiti četirima različitim koncentracijama etanola u vodi, rangiranima od nula do vrlo visokih. To se zove akutno izlaganje i ne može štetiti ribi. Sljedeći korak bio je pustiti tu ribicu u skupinu netretiranih jedinki. Prilagođeni algoritam za praćenje omogućio je istraživačima da po prvi put prate pojedinu ribu kroz eksperiment.

Otkrića su bila vrlo zanimljiva. Kada je bila izložena alkoholu, ali okružena drugim ribama, zebra ribici bi se brzina plivanja gotovo udvostručila. Međutim, bez prisutnosti drugih ribica brzina njezinog plivanja se nije promijenila, što povlači novo pitanje o efektu alkohola u socijalnom segmentu. Otkrića nam pomažu odgonetnuti kompleksnu interakciju između alkohola i socijalnog ponašanja i može omogućiti nove načine ublažavanja negativnog utjecaja pri upotrebi i zloupotrebi alkohola.

Također, različite koncentracije alkohola su imale različit utjecaj na njezino kretanje. U malim koncentracijama riba je plivala brže, a kako se doza pojačavala plivanje se u pravilu usporavalo.

Zanimljivo je i da su u njezinoj prisutnosti ribice koje nisu bile tretirane također izmijenile svoje ponašanje. Bilo je iznenađujuće to što su svoje plivanje ubrzale do razine plivanja tretirane ribice, posebice dok je bila pod umjerenim utjecajem alkohola. Pri veoma visokim ili niskim koncentracijama utjecaj se smanjivao.

Sposobnost „pijanih“ ribica da utječu na „trijezne“ ribice predstavlja oblik vodstva, ali istraživači upozoravaju da agresivna, riskantna ponašanja - obično pod disinhibitornim utjecajem alkohola - nalikuju na obrazac ponašanja vođe.

Povećana brzina može također biti i odraz povećane potrebe za interakcijom sa drugim ribicama, no bez obzira na to, odstupanje od očekivanog ponašanja vrlo je značajno jer ukazuje na sposobnost socijalnih podražaja (netretirane jedinke) da promjene reakcije pojedinca na alkohol.

Istraživači vjeruju da metodologija razvijena za ove eksperimente može izuzetno dobro poslužiti daljnjim proučavanjima socijalnih odrednica utjecaja alkohola na pojedince. Buduća istraživanja će se fokusirati na određivanje do kojeg stupnja na izložene ili neizložene jedinke utječe veličina grupe u kojoj se nalaze.

Naposljetku, istraživači vjeruju da ovakva istraživanja mogu poboljšati razumijevanje kako socijalne interakcije povećavaju ili ublažavaju negativni utjecaj konzumiranja alkohola kao što je npr. destruktivno ponašanje te mogu voditi prema razvijanju načina liječenja  kojim bi se takvo ponašanje spriječilo.

Izvor: DailyMail

Podijeli.