ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Geni povezani s pripitomljavanjem

Domaće životinje su od divljih zvijeri prije više tisuća godina postale krzneni ljubimci, ali znanstvenici još uvijek nisu sasvim objasnili kako je pripitomljavanje promijenilo izgled životinja. 2014. su godine istraživači došli jedan korak dalje do odgovora.

U lipnju su tri znanstvenika predstavila ideju da bi male promjene u nekim stanicama mogle biti odgovorne za fizička svojstva koja idu bok uz bok s pitomošću. Te stanice, poznate pod imenom stanice neuralnog grebena, prolaze kroz embrije i doprinose razvoju mnogih dijelova tijela, uključujući lice, pigmentne stanice i nadbubrežne žlijezde – izvor odgovora za borbu ili predaju.

Birajući društvene životinje, ljudi su nenamjerno odabrali bića s malim greškama u radu stanica neuralnog grebena, objašnjavaju znanstvenici. To objašnjava zašto domaće životinje pokazuju druge učinke grešaka stanica neuralnog grebena: krzno s bijelim točkama, labave uši i nevina lica, svojstva koja se zajedno zovu sindrom udomaćivanja.

Ranija rješenja za pojedinačne osobine udomaćenih životinja obično nisu objašnjavala zašto pitome životinje imaju druge povezane osobine, kaže Greger Larson, genetičar sa Sveučilišta Oxford. Hipoteza o stanicama neuralnog grebena možda nije točna, ali istraživačima je dala ideju koju mogu provjeriti, kaže on.

Istraživači koji su proučavali pripitomljavanje mački su otkrili razlike u mnogim genima po kojima se kućne mačke razlikuju od divljih mački. Ali, nije bilo očito zašto bi te genetske promjene bile povezane s pripitomljavanjem, kaže Wesley Warren, genetičarka na Sveučilištu Washington u St. Louisu. Ali, rad o stanicama neuralnog grebena „nam je počeo pomagati da neke stvari na koje smo nailazili imaju smisla", kaže on. Warren i kolege su shvatili da je pet gena koje su odredili kao znakove pripitomljavanja važno za djelovanje stanica neuralnog grebena. Ti pronalasci podupiru hipotezu koja se pojavila.

Nisu svi sigurni da stanice neuralnog grebena objašnjavaju svojstva pitomih životinja. Ljudi vjerojatno nisu odabrali životinje samo na osnovu pitomosti, kaže Leif Andersson, genetičar sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj. Na primjer, ljudi su možda odabrali životinje s različitim bojama na krznu zbog čega su bile uočljivije na polju.

Izvor: SciNews

Podijeli.