Biljke i životinje

Ptice bez potomaka štite gnijezda svojih srodnika

M.K.

Zanimljivo istraživanje, nedavno objavljeno u prestižnom časopisu Science, otkrilo je da se neke ptice ne razmnožavaju, nego pomažu u zaštiti gnijezda svojih bližih srodnika. Ovaj zanimljiv fenomen zabilježen je kod više od devet posto vrsta ptica. 

Istraživači sa Sveučilišta u Melbourneu, u suradnji s Australskim državnim sveučilištem i Sveučilištem u Cambridgeu, ustanovili su kako jedinke bez potomaka pomažu otjerati ptice poput kukavica, koje polažu svoja jaja u gnijezda drugih ptica. 

„Kukavice i slične ptice nazivamo parazitima legla, što znači da su reproduktivne varalice. Polažu svoja jaja u tuđa gnijezda, čime sav posao podizanja mladih prepuštaju domaćinima. Kao rezultat toga, zamjenski roditelji često izgube cijelo vlastito leglo“, objašnjava dr. Naomi Langmore, voditeljica istraživanja. 

„Ptice bez potomaka osiguravaju preživljavanje svojih gena pomaganjem u zaštiti jaja i mladunaca svojih srodnika. Biolozi se već dugo pitaju kako ova strategija, poznata kao kooperativno razmnožavanje, predstavlja prednost u evolucijskom smislu“, tumači dr. Langmore. 

Dr. Michelle Hall i dr. Raoul Mulder, koautori istraživanja, pokušavaju objasniti ovaj zanimljivi evolucijski mehanizam. „Ako za obranu gnijezda postoji dodatna pomoć za par koji se razmnožava, to povećava stupanj zaštite protiv ptica koje parazitiraju tuđa gnijezda i vjerojatnost da će leglo domaćina preživjeti bit će veća.“ 

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Melbourneu doprinio je istraživanju s podacima o više od 100 obitelji carića (Malurus cyaneus) koji žive u utočištu Serendip u blizini Melbourna i parku Campbell nedaleko od glavnog grada Canberre. Analizom podataka znanstvenici su zaključili da je u gnijezdima koja štite veće obiteljske grupe manja vjerojatnost da će sadržavati jaja kukavica, za razliku od gnijezda manjih obitelji. Eksperimenti u kojima su korištene replike kukavica pokazali su da veće grupe domaćina agresivnije napadaju uljeze koji žele položiti jaja u njihova gnijezda. 

„Razumijevanje interakcije između kooperativnog razmnožavanja i parazitiranja gnijezda također nam je pomoglo u objašnjavanju nepravilne globalne raspodjele vrsta ptica kod kojih je uočen fenomen izostanka reprodukcije radi pomoći srodnicima u podizanju mladih“, kaže dr. Hall. Globalna distribucija vrsta kod kojih su zabilježena ova dva oblika ponašanja blisko je povezana i koncentrirana na dvije velike geografske žarišne točke: Australaziju i Subsaharsku Afriku. 

Utjecaj pomagača na ptiće i majke 

Tim na čelu s dr. Rebeccom M. Kilner, zoologinjom s Cambridgea, prije nekoliko godina objavio je rad koji se bavio utjecajem ptica pomagača na ptiće i njihove majke. 

Pomagači su najčešće mužjaci iz prethodnog legla koji nemaju potomke, tj. braća jedinki iz budućeg legla. Ptići roditelja koji imaju pomagače dobivat će i do 20 posto više hrane od onih iz legla za koje se brinu isključivo njihovi roditelji. Međutim, to im neće donijeti dugoročne prednosti u smislu opstanka.

„Ovo je veliki misterij. Ptići iz proširenih obitelji dobivaju puno više hrane, ali im ta činjenica ne donosi nikakve opipljive prednosti“, kaže dr. Kilner. 

Kilner i suradnici otkrili su da jaja ženki iz obitelji koja imaju pomagače sadrže 12 posto manje masti, 13 posto manje proteina i manji udio ugljikohidrata od jaja iz obitelji bez pomagača. Ptići iz „laganijih“ jaja manji su od prosjeka, ali taj se manjak nadomjesti uz pomoć dodatne hrane koju osiguraju pomagači. 

Osim bolje obrane gnijezda, dodatna korist najbolje se vidi na primjeru majki. Vjerojatnost da će uginuti tijekom naredne godine za majke koje imaju pomagače bitno je smanjena. Istraživači to pripisuju boljem zdravlju zahvaljujući manjem utrošku energije za stvaranje jaja i hranjenje mladih. Dulji životni vijek, zauzvrat, u pravilu će rezultirati s više potomaka, a to je najbolja mjera uspjeha u evolucijskom smislu.

 Izvor:Science, Australian National University

Možda će vas zanimati