ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Ubijanje vukova radi zaštite domaćih životinja može se obiti o glavu

Prije nekoliko godina biolozi sa Sveučilišta u Washingtonu su otkrili da ubijanje vukova radi otklanjanja prijetnje za domaće životinje zapravo povećava šanse da će stoka ili ovce biti ubijene naredne godine. Samo je otklanjanje četvrtine ili više vukova u državi rezultiralo padom broja domaćih životinja koje su ubili vukovi.

Zaštita životinja ili uzrokovanje još veće štete?

Farmeri dugo ubijaju vukove kako bi zaštitili svoje životinje, ali rezultati istraživanja upućuju na to da bi to moglo davati gore ishode od onih koje oni žele. Sada novo istraživanje vukova u talijanskim Alpama pokazuje da bi održavanje čopora zajedno moglo biti dobar potez za farmere.

Camille Imbert sa Sveučilišta Pavia u Italiji i njeni suradnici su željeli saznati zašto vukovi ubijaju domaće životinje umjesto divljeg plijena. Ovce ili stoka nama možda izgledaju kao jelo koje lako ulovimo, ali to možda ne vrijedi i za vukove. Čak i kad bi bilo lako uhvatiti kozu, to nije jedino što vuk uzima u obzir kada traži nešto za jelo.

Istraživači su proučavali populaciju vukova u Liguriji, na sjeverozapadu Italije, gdje živi jedna od rijetkih populacija vukova u Europi koja je uspjela preživjeti 21. stoljeće i sada se širi zahvaljujući novim zakonima i trudu da im se vrate staništa. Od 2008. do 2013. godine, tim znanstvenika je skupio 1457 uzoraka izmeta vukova i određivali su što su ih vukovi koji su ih ostavili jeli. Znanstvenici su također saznali jesu li ti vukovi pripadali čoporu ili nisu, a čopor se sastoji od par odraslih vukova i njihovih potomaka.

Vukovi iz čopora jedu više divljači

Vukovi koji su pripadali čoporu jeli su više mesa divljeg vepra ili srne, a manje mesa koze i drugih domaćih životinja nego vukovi koji nisu pripadali čoporu, kako kažu istraživači. Vukovi samotnjaci, mladi vukovi koji odlaze na novi teritorij ili bivši članovi čopora koji se raspao (npr. nakon smrti vođa), možda ne znaju što od hrane mogu naći u području na kojem love kao što to znaju članovi čopora i možda zbog toga love što god je dostupno, kako kažu Imbert i njeni suradnici. Čopor je izbirljiviji i napada divlji plijen kada ga ima.

To ne znači da čopor vukova neće napasti domaće životinje. Čopori vukova su jeli koze i druge domaće životinje, ali čini se da su za to krivi talijanski uzgajivači životinja koji koze puštaju da bez nadzora, slobodno lutaju po planinama. Vukovi će rado pojesti mlado tele rođeno na otvorenim pašnjacima, te su stoga i krave zaštićenije od vukova kada su bliže kućama.

Vuk – zaštićena životinja

Istraživači navode par preporuka za zaštitu domaćih životinja i vukova, a to je uspostavljanje bolje i sigurnije zaštite za domaće životinje i poticanje bogatije zastupljenosti divljih životinja koje vukovi mogu jesti. Savjetuju da se ne ubijaju vukovi jer se tako raspadaju čopori. Osim toga, pišu da mjere ubijanja vukova dugotrajno ne rješavaju problem.

Vuk je u Hrvatskoj zaštićena životinja i zakonom ih je zabranjeno ubijati. Međutim, neki lovci upravo zbog toga ubijaju vukove i tako razbijaju čopore, a populacija vukova se smanjuje, jer se vuk smatra štetočinom i ne donosi nikakvu novčanu dobit. Malo vukova koji su ostali živjeti u Hrvatskoj trebamo štititi, a domaće životinje bolje zaštiti kako ne bi došlo do sukoba u kojem će nastradati one ili vuk.

Izvor: Science News, Prijatelji životinja

Podijeli.