ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

10 fascinantnih činjenica o gavranima

Edgar Alan Poe znao je što čini kad mu gavran, umjesto neke druge ptice u njegovoj poznatoj pjesmi Gavran, reče „Nikad više“. Gavrana se od davnih dana povezuje sa smrću i tamnim znamenjem ali kao ptica pomalo je misteriozan. Za razliku od sitnijeg rođaka, vrane, nema previše zabilješki o gavranu. U nastavku donosimo deset fascinantnih činjenica o gavranima.

1. Uvrštavaju se među najpametnije životinje

Kad je u pitanju inteligencija uvrštavaju se u skupinu s čimpanzama i delfinima. U testu logike, gdje su podizanjem špage, na koju je bila obješena hrana, pandžama trebali dohvatiti istu ponavljajući pokret sve dok je se ne domognu. Većina ih je hranu dohvatila u prvom pokušaju, neki unutar 30 sekundi. U divljini, guraju kamenje na ljude kako bi im onemogućili penjanje prema svojim gnijezdima, kradu ribu izvlačeći udice ribarima iz rupa u ledu i pred košnicom se pretvaraju da su uginuli kako bi potjerali druge gavrane od slasnog obroka.

Ako zna, da ga drugi gavran promatra dok skriva hranu, pretvarat će se da ju je sakrio na neko drugo mjesto. S obzirom na to da je i drugi gavran pametan prijevara rijetko uspijeva.

2. Mogu imitirati ljudski govor

U zatočeništvu gavran može naučiti govoriti bolje od papige. Imitiraju i druge zvukove poput zvuka automobilskog motora, povlačenja vode u toaletu kao i životinjskih i ptičjih glasova. Zna se da imitiraju vukove ili lisice kako bi ih privukli lešinama koje ne mogu sami raskomadati. Kada se vuk zasiti gavrani pojedu ostatke.

3. Europljani ih često vide kao prikriveno zlo

Mnoge europske kulture na gavrane gledaju kao na zlo odnosno zlo ispod perja. U Francuskoj se vjerovalo da su gavrani duše zločestih svećenika dok se za vrane vjerovalo da su duše zločestih časnih sestara. U Njemačkoj na gavrane se gledalo kao na inkarnacije prognanih duša ili ponekad čak kao i na sam Vraga. U Švedskoj za gavrane koji su graktali mislilo se da su to duše umrlih koje nisu imale kršćanski ukop. U Danskoj, ljudi su vjerovali da su noćni gavrani egzorcirane duše te ih je bolje ne gledati jer u slučaju da ptica ima rupu na krilu gledanjem kroz istu moglo se postati gavranom.

4. Pojavljuju se u mnogim mitovima

Za kulture od Tibeta do Grčke gavrani su prijenosnici poruka bogovima. Keltska božica rata često je uzimala obličje gavrana tijekom borbi. Vikinško bog Odin, imao je dva gavrana, Hugina (misao) i Munina (pamćenje) koji su preko dana oblijetali svijet, a noću su Odinu podnosili izvještaj o onome što su vidjeli. Kinezi kažu da gavrani u šumama uzrokuju promjenu vremena na gore kako bi ljude upozorili o prolasku bogova. Neka američka indijanska plemena obožavaju gavrana kao zasebno božanstvo. Nazivaju ga jednostavno Gavran i opisuju ga kao tajnovitog prevaranta koji je uključen u stvaranje svijeta.

5. Vrlo su zaigrani

Američki Indijanci su pogodili opisujući ih kao vragolaste. Na Aljasci i Kanadi uočeni su kako snijegom prekrivene krovove kuća koriste kao skakaonice. U Mainu ih se vidjelo kako se rolaju niz snježne brežuljke. Često se igraju skrivača s drugim životinjama kao što su vukovi, vidre i psi. Rade i igračke što je vrlo rijetko za životinjski svijet. Za izradu koriste štapove, češere, golf loptice ili kamenje. S njima se igraju bilo s drugima ili sami sa sobom. Ponekad samo zafrkavaju druge životinje zato što im je to zabavno.

6. Čine čudne stvari s mravima

Legnu na mravinjak i prevrću se po njemu dok ih mravi ne prekriju ili ih žvaču i s njihovom žuči premazuju perje. Postupak se znanstveno zove „mravarenje“. Isto čine ptice pjevice, vrane i čavke. O takvom ponašanju se malo zna te postoje razne teorije, od toga da ih koriste kao insekticide i fungicide za kožu do toga da je cijeli postupak blagi oblik ovisnosti. Jedno je sigurno, mravarenje je odlično ako ste ptica.

7. Koriste „geste“ ruke

Prema istraživačima gavrani imaju „vrlo sofisticirane pokrete“, odnosno komuniciraju gestama. Istraživanje provedeno u Austriji pokazuje da koriste kljun da drugoj ptici pokažu predmet na sličan način kao što mi činimo s prstima. Također, u zraku drže neki predmet kako bi privukli pažnju druge ptice. Ovo je prvi put, da su istraživači, kod životinja koje nisu primati, uočili takvo ponašanje.

8. Prilagodljivi su

Evolucijski gledano sve ide u njihovu korist. Mogu živjeti u različitim staništima, od snježnih do pustinjskih, od planinskih do šumskih. Lešinari su koji jedu ribu, meso, sjemenke, voće, strvinu i smeće. Također će uzeti hranu druge životinje, dok joj jedan gavran odvlači pažnju drugi će ju krasti. Imaju tek nekoliko predatora i dugo žive, 17 godina u divljini i 40 godina u zatočeništvu.

9. Pokazuju suosjećanje prema drugom

Usprkos svojoj vragolastoj prirodi sposobni su iskazati suosjećajnost. Kad im prijatelj izgubi u borbi tješit će ga. Također, pamte ptice koje im se dopadaju i prema njima će se prijateljski ponašati najmanje tri godine od kad ih uoče. (Također, negativno reagiraju na neprijatelje i sumnjičavi su prema čudnim gavranima). Iako se za jato gavrana kažu da su „neljubazni“ čini se da to nije ni približno tako.

10. U tinejdžerskoj dobi partijaju u bandama

Gavrani se pare za cijeli život i u paru žive na određenom teritoriju. Kao adolescenti napuštaju dom i pridružuju se bandama što je za roditelje, kao i našim majkama, najgora noćna mora. Ta jata mladih ptica žive zajedno sve dok ne pronađu par i odvoje se. Interesantno, tinejdžersko doba izaziva im stres. Znanstvenici su pronašli više hormona stresa u izmetu gavrana tinejdžerske dobi u odnosu na odrasle. Buntovno tinejdžersko doba nikome nije jednostavno.

Gavran, velika ptica crnog perja, oduvijek je privlačio bogove, ljude, poete. Vjerovalo se da je znak smrti, božanske prisutnosti ili nečeg mračnog. Gavran je u stvarnosti vrlo inteligentan, dovitljivi, prilagodljiv, zaigran. Pokazuje i vještine koje su tipične samo za primate, kao što su „geste“, suosjećajnost. Čak i on teško se nosi s tinejdžerskim dobom.

Izvor: Mentalfloss

Podijeli.