ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Ranije ptice imale primitivniju verziju krila

Najuočljivija karakteristika koja razlikuje ptice od ostalih živih bića je pokrivenost perjem. Perje je epidermalni izrast pričvršćen za kožu koji ima nekoliko funkcija: pomaže u održavanju tjelesne topline štiteći pticu od hladnog vremena i vode, neophodno je za letenje, a također služi i za davanje signala, kamuflažu i pokazivanje.

U usporedbi s današnjim pticama, prahistorijske ptice Archaeopteryx i dinosauri nalik pticama prije njih imali su primitivniju verziju krila. Istraživanja, objavljena u časopisu Current Biology, navode nas na zaključak da su ptice zapravo potomci letećih dinosaura koji su provodili mnogo vremena među drvećem.

„Pažljivim proučavanjem fosila, možemo doći do odgovora kako su krila evoluirala.“ rekao je Nicholas Longrich sa Sveučilišta Yale. „Prije se činilo da su krila bila više ili manje slična današnjim krilima od geološkog razdoblja jure nadalje. Sada je jasno da su rane ptice bile primitivnije i predstavljale su prijelazne oblike koji su povezivali ptice s dinosaurima. Možemo vidjeti da je krilo postajalo sve naprednije od Anchiornisa preko Archaeopteryxa pa sve do kasnijih ptica.“

„Ovo mijenja naša dosadašnja promišljanja o letećim sposobnostima u ranim fazama evolucije ptica.“ dodao je Anthony Russell sa sveučilišta Calgary.

Proučavajući fosilne dokaze, Longrich, Russell i njihov kolega Jakob Vinther sa Sveučilišta iz Bristola otkrili su da ni krila letećih dinosaura niti krila ptice Archaeopteryx nisu izgledala kao krila današnjih ptica. Drugim riječima, perje na njihovim krilima imalo je drugačiju konfiguraciju.

Archaeopteryx ima neobični dizajn s mnogo slojeva dugačkog perja za letenje.“ rekao je Longrich. „Dinosaur Anchiornis ima mnogo jednostavnih pera, nalik na traku, koja se preklapaju – to je jedina ptica koja ima nešto što podsjeća na pingvina.“

Istraživači smatraju da su rana krila vjerojatno bila učinkovita kao jednostavne aerodinamički oblikovane površine za klizanje, a možda su služila i za vrlo primitivno mlataranje krilima pri velikim brzinama. Međutim, pera na tim primitivnim krilima se nisu mogla razdvojiti i okretati kao što je to slučaj kod današnjih ptica. Let pri niskim brzinama i polijetanje s tla vjerojatno su za njih  bili teški, ako ne i nemogući .

Pretpostavlja se da je raspored perja na krilima prisutan u današnjih ptica evoluirao kroz period od nekoliko desetaka milijuna godina, te ostao uglavnom neizmijenjen tijekom posljednjih 130 milijuna godina.

„Počinjemo dobivati potpuniju sliku o tome kako su perje i ptice evoluirali od dinosaura.“  rekao je Vinther. „Sada uočavamo da se perje u početku razvilo u svrhu izolacije. Kompleksnija pokrovna perja razvila su se za pokazivanje, te su se pokazala kao izvrsne membrane koje su se mogle koristiti za zračno pokretanje, koje je tek vrlo kasno u evoluciji ptica postalo ono što smatramo letom uz mahanje krilima.“ 

Izvor: Cell Press

Podijeli.