Biljke i životinje

'Goli' pingvini zbunjuju stručnjake

Ivana Vukov

Istraživači Društva za očuvanje životinja u divljini, Sveučilišta u Washingtonu i druge skupine istraživača rade na misteriju koji se nedavno pojavio: zbog čega ptići pingvina gube svoje perje? Posljednjih godina znanstvenike zbunjuje pojava "golih" pingvina, s poremećajem gubitka perja, u obalnim kolonijama pingvina s obje strane Atlantika.

"Poremećaj gubitka perja u većine vrsta ptica je neuobičajen, radi čega moramo detaljnije istražiti uzrok poremećaja te širi li se poremećaj i na druge vrste ptica." kazala je Dee Boersma, znanstvenica koja je istraživala Magellanske pingvine više od tri desetljeća.

Poremećaj gubitka perja je prvi puta uočen na afričkoj vrsti pingvina, Spheniscus demersus, 2006. godine u rehabilitacijskom centru Cape Towna u Južnoj Africi. Tijekom 2006. godine gotovo 60% ptića pingvina u rehabilitacijskom centru izgubilo je svoje perje, sljedeće godine 97% ptića, dok je 2008. godine perje izgubilo 20% ptića. Iako je perje pingvinima ponovno izraslo nakon nekog vremena, ptićima koji su imali poremećaj duže je trebalo da izrastu dovoljno da ih se pusti u divljinu.

Sa zapadne strane Atlantika, uzduž obale Argentine, istraživači su 2007. godine uočili poremećaj kod vrste Spheniscus magellanicus, Magellanovih pingvina, koji su vrlo srodni afričkim pingvinima. Tijekom studije primijetili su kako ptići koji imaju perje bježe u hlad po vrućem podnevnom suncu, dok ptići s poremećajem ostaju na suncu, a nekoliko ptića s poremećajem je tijekom istraživanja uginulo.

U oba slučaja, ptići pingvina s poremećajem sporije su rasli te su bili manji i lakši u odnosu na one bez poremećaja, budući da su u nedostatku pernatog izolacijskog pokrova, više energije morali trošiti na termoregulaciju. Istraživači navode patogene, poremećaj u radu štitnjače, neravnotežu hranjivih tvari te genetiku kao moguće uzroke poremećaja.

"Moramo otkriti kako zaustaviti širenje poremećaja gubitka perja, kako bismo zaštitili pingvine koji su zbog zagađenja naftom i promjene klime već dovoljno pod stresom." zaključila je Boersma.

Možda će vas zanimati