ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Zašto kod nekih vrsta prisustvo mužjaka skraćuje životni vijek ženke

Već se nekoliko godina zna da prisutnost nekih vrsta mužjaka glista i mušica može skratiti životni vijek ženkama. No nije jasno zašto. Neki su znanstvenici nagađali da raniju smrt uzrokuje stres u procesu parenja.

Stanfordski su znanstvenici predložili nešto drugo osim parenja kao moguću uzrok rane smrti suprotnog spola. Smatraju da muški spol nosi predodređen plan na molekularnoj razini kojim se rješavaju ženski nakon što one iznesu potomke.

Proučavana je tipična vrsta oblića za laboratorijska ispitivanja poznata kao Caenorhabditis elegans, ili C. Elegans dužine jednog milimetra, prozirna i životnog vijeka od 20 dana. Populaciju čine oko 0,01 do 0,1 posto mužjaka. Ostatak čine hermafroditi koji imaju i muške i ženske reproduktivne organe tako da oni zapravo čine suprotni spol. Mogu se i samooploditi, ali parenje s mužjakom je daleko produktivnije.

„Zapazili smo da mužjaci unesu u hermafodit velik broj gena povezanih s osjetilnim sustavom i signalizacijom“, izjavila je dr. Anne Brunet, profesorica genetike. „Otkriće bi moglo potvrditi ideju da nije samo stres ono što izaziva ranu smrt suprotnog spola. Štoviše, primijetili smo da je za prerano uginuće dovoljno i ako samo stavimo hermafrodite oblića na mikroskopsku pločicu na kojoj su prije toga bili mužjaci.“

Rezultati istraživanja jasno pokazuju da mužjaci mogu započeti ubojiti proces za ženske čak i s veće udaljenosti. Bez obzira što je vrlo privlačno prošiti studiju na sisavce, pa usudimo se reći, i na ljude, imalo bi više smisla usredotočiti se na situacije u kojima su roditelji prijeko potrebni za podizanje mladih.

„Kod oblića, jednom kada majka položi jajašca, više nije potrebna svojim potomcima“, podsjetila je Brunet. Možda je i to razlog njezine rane smrti. Zašto bi preživjela i trošila hranu? Isto tako, ako ugine, nijedan se drugi mužjak ne može s njom pariti i uvesti svoje gene u genetski bazen.“ Ovo čuva genetsku raznolikost.

Mladi mužjaci skrate životni vijek suprotnom spolu za čak 20%. Ovaj učinak bio je vidljiv i nakon što se mužjake odvojilo od hermafrodita, pa i onda kada su hermafroditi bili sterilni što pokazuje da ni stres ni sama reprodukcija nisu uzrok ove pojave. Zaključeno je da mužjaci luče određene tvari koje utječu na životni vijek hermafrodita. No postoji način za ublažavanje ove pojave.

„Mužjaci s manje izlučenih feromona prestaju skraćivati život hermafroditima svoje vrste, a oni hermafroditi na čija osjetila nisu djelovali feromoni, nisu izloženi riziku rane smrti“, pojasnila je Brunet.

Feromone proizvode mnoge životinjske vrte pa čak i ljudska vrsta, a ovi kemijski spojevi značajni su kod interakcije članova neke vrste. Naime, oni djeluju i na većoj fizičkoj udaljenosti, a potiču neka društvena ponašanja i reakcije, poglavito ona vezana uz reprodukciju i seksualno ponašanje.

Istraživanjem je zaključeno da su feromoni prisutni u sjemenskoj tekućini mužjaka oblića koju su oni izbacivali i onda kada su bili stavljeni na pločice s kojom su kasnije u kontakt došli i hermafroditi oblića što je za njih bilo pogubno zbog prisutnosti feromona.

Ovakav činak feromona datira još od prije 20 d0 30 milijuna godina, tako da ovu pojavu ne možemo odrediti kao neobičnu ili iznenađujuću, jer ju zapravo možemo objasniti manjim brojem mužjaka od ženski ili hermafrodita u neke životinjske vrste. Feromoni se zapravo brinu da se ravnoteža u broju jedinki suprotnog spola ne bi narušila.

Izvor: Stanford University Medical Center

Podijeli.