ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Zašto miševi imaju duže spermije od slonova?

U svijetu životinja, ako se nekoliko mužjaka pari s istom ženkom, njihovi se spermiji natječu u tome koji će oploditi njene ograničene zalihe jajašaca.

Često se čini kako duži spermiji imaju prednost. Međutim, istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Zürichu i Stockholmu sada pokazuje kako je i veličina životinje važna. Što je životinja veća, to broj spermija postaje važniji u odnosu na dužinu spermija. Zbog toga slonovi imaju manje spermije od miševa.

Spermiji su vjerojatno najraznovrsnije stanice po pitanju veličine i oblika te su zbog toga i konstantni izvor fascinacije još od njihovog otkrića prije gotovo 350 godina. Ali zbog čega se spermiji toliko razlikuju kod raznih vrsta živih bića? Napokon, svi imaju istu funkciju: oploditi jajašca ženki. Kao što su mnoga istraživanja pokazala, natjecanje među spermijima igra ključnu ulogu u njihovoj evoluciji. To se natjecanje događa kada se ženka pari s nekoliko mužjaka; njihovi se mnogobrojni spermiji natječu u tome koji će oploditi njena jajašca. Duži spermiji su najčešće najkompetitivniji. Zanimljivo je to da je to češće kod malih glodavaca, poput miševa i štakora, nego kod većih životinja. Spermiji glodavaca su dvostruko duži od onih kod znatno većih mesoždera, kopitara, primata ili čak kitova. Zašto je to tako, znanstvenici se još uvijek ne mogu dogovoriti.

Broj i dužina spermija

Novo bi istraživanje moglo pomoći u razjašnjavanju tog problema. Stefan Lüpold, novi član Odsjeka za evolucijsku biologiju i okolišne studije sa Sveučilišta u Zürichu, i njegov kolega John Fitzpatrick sa Sveučilišta u Stockholmu, proučavali su utjecaj natjecanja među spermijima na evoluciju spermija u 100 vrsta sisavaca. Za razliku od prijašnjih studija, nisu uzeli u obzir samo dužinu spermija, već i broj spermija po ejakulatu, što je važno zbog toga što resursi koji su dostupni za proizvodnju spermija moraju biti podijeljeni između veličine spermija i njihovog broja. Drugim riječima, što je neki spermij duži, to ih manje testis određene veličine može proizvesti. Ranija su istraživanja upućivala na to da bi broj spermija mogao biti jednako važan kao i dužina spermija, ako ne i važniji: što više spermija mužjak „pošalje u borbu“, to je veća vjerojatnost da će jedan od njih pobijediti.

Veličina životinje je važna

Na temelju njihovog zajedničkog dogovora o veličini i broju spermija te uz pomoć novih meta-analitičkih metoda, dva su znanstvenika zaključila da vrste koje imaju veliku količinu spermija, u prosjeku ulažu više u svoje ejakulate nego njihovi monogamni pandani. Štoviše, ustanovili su da to je li važnija dužina ili broj spermija ovisi o veličini životinje. Što je životinja veća, to je veći pritisak selekcije na ukupni ulog u ejakulate te broj spermija postaje važniji u odnosu na dužinu spermija. Tome je razlog voluminozniji reproduktivni trakt kod žena; u njemu se spermiji lako mogu izgubiti ili postati „razrijeđeni“.

Kod većih vrsta, dužina ili brzina spermija dolaze do izražaja samo ukoliko dovoljni broj spermija uspije doći blizu jajašca. Kod manjih vrsta, pak, udaljenost koju spermij mora proći je kraća, a rizik gubitka znatno manji, što daje mogućnost dužem spermiju da se pokaže. Zbog toga nalazimo složenije oblike spermija kod manjih vrsta, a ne kod većih. Primjerice, malene voćne mušice imaju najduže spermije ikada opisane, a ne kitovi, čiji su spermiji manji od desetine milimetra te su gotovo tisuću puta kraći nego oni voćnih mušica.

Izvor: University of Zurich, Stockholm University, ScienceDaily

AKO VAM SE SVIDIO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Podijeli.