ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Sumatranski nosorog uginuo nedugo nakon što je uhvaćen u Borneu

Samo nekoliko tjedana nakon što su biolozi u Borneu objavili da su došli u kontakt s prvim sumatranskim nosorogom u indonezijskom dijelu otoka u posljednjih 40 godina stvari su pošle po zlu. Stručnjaci za divljinu su nažalost objavili da je nosorog, koji pripada vrsti od koje je u divljini preživjelo njih manje od 100, uginuo.

„Naša srca su ispunjena tugom nakon tih razočaravajućih vijesti s Kalimantana“, napisali su članovi Međunarodne organizacije za nosoroge na svojoj Facebook stranici. „Puno toga moramo naučiti iz ovog događaja.“

Infekcija uzrok smrti ženke Najaq

Smatra se da je mlada ženka, nazvala Najaq, oboljela od teške infekcije noge, od koje je i uginula nakon par dana bolesti. Još uvijek se ne zna kako je dobila infekciju i istraživači se nadaju da će odgovoriti na to pitanje nakon što ste obavi obdukcija životinje, premda rani izvještaji upućuju na to da je infekciju dobila kada je upala u zamku prije nego što je uhvaćena.

Nadali su se da će ženka, za koju se pretpostavljalo da ima između 4 i 5 godina, stvoriti prvi niz populacije za razmnožavanje u novouspostavljenom rezervatu za sumatranske nosoroge koji se nalazi 150 kilometara od mjesta gdje se divlja populacija okuplja. To bi bio plan B ako bi se nešto dogodilo nosorozima koji i dalje lutaju šumama. Najaq je uhvaćena u iskopanu rupu u tlu, što se do ranije pokazalo uspješnim za hvatanje sumatranskih nosoroga. Istraživači više vole koristiti takve zamke nego životinjama ubrizgavati sedativ jer tako nema mogućnosti da će se utopiti ako se nosorog onesvijesti na močvarnom tlu.

Industrija i minska polja

Dugo se smatralo da je ova vrsta izumrla u Kalimantanu, indonezijskom dijelu Bornea. 2013. su godine istraživači koji su proučavali orangutane naišli na otiske stopa nosoroga. To je vladine službenike i nevladine organizacije navelo da postave zamke sa kamerama u tom području, što je potvrdilo da je bilo oko 15 životinja koje su živjele u najmanje dvije odvojene populacije. Kada je to otkriveno, članovi tima su rekli da su planirali jednu populaciju premjestiti zbog zabrinjavajuće blizine obradivih površina i minskih polja.

Istraživači žele naučiti poruku iz ovog nesretnog događaja smrti rijetkog nosoroga i pokušati na sigurnije područje dovesti ostalih nekoliko životinja koje i dalje žive u opasnoj blizini industrijskih aktivnosti. Dalje će istraživati podatke i saznavati više o tim rijetkim životinjama, ali možda bismo se trebali zapitati jesmo li mi glavni krivci što ih je tako malo i jesu li naše djelovanje i naše aktivnosti krivi što su se stvorili takvi uvjeti života od kojih divlje životinje moramo sklanjati.

Izvor: IFLScience

Podijeli.