ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Pomor kitova i dupina u Meksičkom zaljevu daleko veći od procijenjenog

Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010., poznat i kao katastrofa bušotine Deepwater Horizon, bio je razarajući s ekološke i ekonomske strane. Međutim, novo istraživanje objavljeno u Conservation Letters, otkrilo je da je pravi utjecaj katastrofe na životinjski svijet ozbiljno podcijenjen. Prema tom istraživanju nije moguće dobiti pravi uvid u broj uginulih životinja na temelju pronađenih životinjskih lešina budući da je stvarna smrtnost i do 50 puta veća nego što se smatralo.

"Katastrofa bušotine Deepwater Horizon najveća je naftna ekološka katastrofa američke povijesti, no do sada zabilježeni utjecaj na životinjski i biljni svijet bio je relativno mali pa se smatralo da nije bilo značajnije štete po živi svijet." rekao je glavni autor istraživanja Rob Williams te je nadodao da su se dosadašnja izvješća temeljila na broju pronađenih životinjskih lešina.

Istraživanje se temelji na 14 vrsta Cetacea, reda sisavaca koji uključuje kitove i dupine. Uvjeti na moru te činjenica da se veliki broj smrtnih slučajeva dogodio daleko od obale, govore u prilog teoriji da pronađeni broj životinjskih lešina predstavlja samo mali udio od ukupne smrtnosti uzrokovane ovom katastrofom.

Kako bi ilustrirali svoje gledište, istraživači su pomnožili brojnost vrsta tog područja sa stopom mortaliteta. Potom je procijenjen godišnji broj pronađenih lešina dijeljenjem prosječnog broja nasukanih životinja u godini s godišnjom stopom mortaliteta. Analiza povijesnih podataka ukazuje na to da je samo 2% lešina kitova pronađeno na ovom području, što sugerira da bi razmjer katastrofe mogao biti 50 puta veći od trenutne procjene.

Ovaj podatak potvrđuje činjenicu da broj pronađenih lešina ne može služiti kao pokazatelj smrtnosti kitova u katastrofi budući da je u sklopu dosadašnjih istraživanja otkriven tek mali postotak nasukanih lešina životinja. Najviši postotak pronađenih lešina bio je 6,2%, dakle za svaku nasukanu lešinu još 16 izgubljenih u morskim dubinama. Razlog u razlikama između procjena leži i u teškoćama rada na moru. Katastrofa na bušotini Deepwater Horizon dogodila se više od 65 km od obale na 1500 m dubine, zbog čega je bilo vrlo teško procijeniti brzinu istjecanja nafte tijekom izljeva i štetu nastalu u okolišu.

Pristup koji su stručnjaci koristili u ovom istraživanju mogao bi se primjeniti i šire za procjenu štete koja je nastala u morskom okolišu ljudskom djelatnošću, kao što su sudari kitova s brodovima, slučajni ulovi kitova u ribarstvu itd., gdje ne postoje točni podatci koji bi dali uvid u točnu štetu načinjenu populaciji kitova.

"Premda nismo proveli studiju kojom bismo otkrili točan broj uginulih životinja zbog izljeva nafte, naše istraživanje pokazuje kako su prihvaćene procjene ozbiljno podcijenjene." zaključio je Williams.

 Izvor: Wiley-Blackwell 

Podijeli.