ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Mogu li slike domaće kulture narušiti vještine drugog jezika?

Razvoj društva i mnogobrojne migracije u suvremenom svijetu stvorili su okolnosti u kojima je poznavanje jezika, naravno uz materinji, svakodnevna pojava. Znanje stranih jezika može biti od presudne važnosti. Povećava mogućnost zapošljavanja, kako u vlastitoj, tako i u stranoj zemlji.

Novi suradnik iz šangajskog ureda briljira u svojem izlaganju g. Smithu iz Chicaga, ali nailazi na probleme u istoj situaciji s gospodinom Chenom iz San Francisca. Gostujući profesor iz Tajvana tečno predaje o grčkoj urni, ali se muči kako bi se sjetio riječi "proziran" kada govori o vazi Ming. Što se događa kad pogled na kinesko lice ili čak kinesku vazu može poremetiti znanje engleskog jezika kineskog imigranata?

Istraživanje je o tome kako kulturološko znanje djeluje fokusirajući se na dinamiku kroz koju su naši kulturološki okviri evocirani pojedinim situacijama. Jedna dinamična postavka je "frame-switching", promjene u procjeni koje pojedinci dvostruke kulture čine dok se kreću između postavki uređenih različitim kulturnim normama. Primjerice, novi doseljenik govori kineski kod kuće, a engleski jezik i zapadne manire usvojit će u školi.

Novo istraživanje profesora Michaela Morrisa i postdoktorskog istraživača Shua Zhanga s Columbia Business School pokazuje da automatizam frame-switchinga ponekad ometa, a ne pomaže našoj izvedbi. Naime, to može poremetiti poznavanje drugog jezika.

Tim istraživača pod Morrisovim vodstvom proveo je niz eksperimenata u Columbia Business School Behavioral Research Laboratory kako bi detaljnije istražili ovaj poremećaj. U prvom eksperimentu, koji simulira konferencijski poziv, otkrili su da su kineski imigranti manje tečno govorili engleski kada su govorili Kinezu, za razliku od obraćanja bijelcu. Drugi eksperiment je otkrio da se javlja isti učinak kod izloženosti slikama kineske kulture, kao što je kip Bude ili Velikog zida, u odnosu na američku kulturu, kao što su Kip slobode ili Mount Rushmore.

Kako bi testirali da temeljni učinci uzrokuju ometanje obrade engleskog jezika pomoću pojmova u kineskom jeziku, nekoliko eksperimenata je koristilo imenovanje zadataka. Za kineske iseljenike izložene vizualnim simbolima kineske kulture bila je veća vjerojatnost da će za naslikane predmete navesti doslovni prijevod s kineskog jezika (pistacije će nazvati "sretnim oraščićima" ili buldožer će nazvati "strojem koji pomiče zemlju"). Drugi eksperiment je otkrio da su evocirani kineski kulturološki temeljni učinci rezultirali bržim prepoznavanjem tih doslovnih prijevoda, što pokazuje pojačani kognitivni pristup.

Rezultati su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Studija se temelji na Morrisovom desetgodišnjem istraživanju kognitivne dinamike koje omogućuje ljudima učinkovit rad u više kultura. Kulturno znanje može biti promatrano kao objektiv za tumačenje događaja i upute za djelovanje. "Naš kulturni objektiv i upute automatski se uključuju kao odgovor na kulturne znakove u okruženju - znamenitosti, zvukove pa čak i mirise koje su visoko povezani s određenom kulturnom tradicijom", kaže znanstvenik. "No, u kulturološko kompleksnim ili mješovitim postavkama, ovaj kulturološko - kameleonski odgovor ne može nam uvijek dobro poslužiti."

U povezanim projektima, Morris je identificirao temeljne učinke društvenog ponašanja koji se razlikuju između kulture istočne Azije i zapadnjačke kulture, kao što su skromnost u odnosu na vlastito priznanje za preuzimanje zasluga za projekte. Temeljni učinci koji uzrokuju da istočnoazijski useljenici govore manje tečno i ponašaju se manje "zapadno" može ometati njihovo unaprjeđenje. Znati kako kulturni signali u okruženju utječu na ljude važno je za tvrtke koje žele razvijati svoje menadžerske talente.

Izvor: Columbia Business School

Podijeli.