ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Popularne TV emisije uče djecu kako je slava najvažnija životna vrijednost

Važnost ljubaznosti prema drugima je u posljednjih deset godina dramatično pala. Slava je postala broj jedan na vrijednosnoj ljestvici televizijskih emisija popularnih kod djece od 9 do 11 godina, što je ogromna promjena u posljednjih 10 godina, pokazalo je izvješće UCLA psihologa u novoj studiji.

Na popisu od 16 vrijednosti, slava je skočila s 15. mjesta, gdje se nalazila 1987. i 1997. godine, na prvo mjesto u 2007. godini. Od 1997. do 2007. dobrohotnost je pala s drugoga na 13. mjesto, a tradicija je pala sa četvrtog na 15. mjesto. Studija procjenjuje vrijednosti likova u popularnim televizijskim emisijama u svakom desetljeću od 1967. do 2007. godine, s dvije ocijenjene predstave po desetljeću, uključujući "Andy Griffith" i "Lucy Show" iz 1967., "Laverne & Shirley" i "Happy Days" iz 1977., i "American Idol" i "Hannah Montana" iz 2007. godine.

"Bila sam šokirana, posebno dramatičnim promjenama u posljednjih 10 godina." izjavila je Yalda T. Uhls,  doktorica razvojne psihologije na UCLA  i glavna autorica studije. "Mislila sam da će slava biti važna, ali nisam očekivala tolika drastična povećanja ili tako dramatičan  pad  drugih vrijednosti, kao što su osjećaj zajedništva. Ako poput mene smatrate da televizija odražava kulturu, tada se američka kultura drastično promijenila." Osjećaj zajednice (pripadnosti grupi) bio je broj jedan na vrijednosnoj ljestvici 1967., 1977. i 1997. godine, te broj dva ljestvice vrijednosti 1987. godine. Do 2007., međutim, palo je sa prvih deset mjesta na jedanaesto. 

"Porast slave u televizijskim emisijama za djecu pred pubertetom može utjecati u dokumentiranom rastu narcizma u našoj kulturi. Popularne televizijske emisije su dio  okoliša koji  uzrokuje  povećanje narcizma, ali one također reflektiraju našu kulturu. Oboje se odražavaju i služe kao moćna sila socijalizacije za novu generaciju." kazala je glavna autorica studije, Patricia  M. Greenfield, profesorica psihologije na UCLA  i direktorica Dječjeg Digitalnog Medija Centra u Los Angelesu.

Prvih pet vrijednosti u 2007. godini bile su slava, uspjeh, popularnost, imidž i financijski uspjeh. Godine 1997., prvih pet su bile osjećaj zajednice, dobrohotnost (biti dobar i pomagati drugima), imidž, tradicija i prihvaćanje samoga sebe. U 2007., dobrohotnost je pala na 12. mjesto te je osjećaj zajednice pao na 11. mjesto. Financijski uspjeh je sa 12. mjesta u 1967. i 1997. godini došao do petog mjesta u 2007. godini. Dvije najmanje naglašene  vrijednosti u 2007. godini bile su spiritizam (16. mjesto) i tradicija (15.); tradicija je 1997. godine bila na četvrtom mjestu.

Studija je objavljena u srpanjskom broju Cyberpsychology: časopisa za psihosocijalna istraživanja Cyberspace,  časopisu s psihosocijalnim istraživanjima o utjecaju Interneta na ljude i društvo. Uhls i Greenfield analizirale su Nielsen demografske podatke kako bi se utvrdile najpopularnije emisije koje se prikazuju djeci od 9 do 11 godina, a zatim su provele istraživanje sa 60 sudionika, u dobi od 18 do 59 godina, kako bi se utvrdilo kolika je važnost prikazanih vrijednosti u rrazličitim epizodama.

"Najveće promjene dogodile su se u razdoblju od 1997. do 2007. godine, kada su YouTube, Facebook i Twitter dobili na popularnosti. Njihov rast je paralelan porastu narcizma i padu empatije među studentima u Sjedinjenim Američkim Državama, kao što su pokazala i druga istraživanja. Mi ne smatramo da je ovo slučajno. Promjene koje smo vidjeli u narcizmu i empatiji odrazile su se na televiziji. U prošlosti, djeca su imala svoje domove, zajednice i škole; sada imaju tisuće 'prijatelja' koji gledaju njihove fotografije i postove te ih komentiraju. Rast društvenih mreža daje djeci pristup  publici izvan škole." izjavila je Uhls. 

"Ako imate 400 ili više Facebook prijatelja, kao što mnogi srednjoškolci i studenti imaju, vi ste na pozornici." kazala je Greenfield. "To je suštinski narcisoidno." Vrlo malo televizijskih emisija koje su popularne kod "tweens-a" prikazuju postizanja velike slave uz vrlo malo teškog rada. Takve emisije, uključujući i "Hannah Montana" koja prikazuje život djevojke koja je preko dana učenica u srednjoj školi, a rock zvijezda po noći, ne prenose kako je zaista rijedak takav uspjeh je i kolike su žrtve koje su potrebne da se to postigne. Čak i kada su roditelji aktivno prisutni u životima svoje djece, vršnjaci i mediji idu ruku pod ruku i vršnjaci mogu biti više utjecajniji od roditelja." kazala  je Uhls, koja je ujedno i sama majka jedanaestogodišnje kćeri. 

"Mladi i i tweensi imaju sposobnost razgovarati sa svojim prijateljima 24 sata dnevno. Sposobnost  za prosječnu osobu za pristup publici je nova. Tehnologija dala djeci puteve do publike kao nikada prije, i oni su u mogućnosti koristiti tehnologiju već u ranoj dobi. Djeca u predpubertetu su u dobi kada žele biti popularni, baš kao i poznati tinejdžeri koje vide na televiziji i Internetu. Zahvaljujući Internetu, slavne osobe i reality TV zvijezde su svugdje te put da gotovo bilo tko postane slavan bez veze s teškim radom i vještinama, može izgledati lakše nego ikad. Ako je biti slavan i bogat mnogo važnije nego biti ljubazan i pristojan prema drugima, što će se dogoditi s djecom kada oni formiraju vrijednosti i svoj ​​identitet?''

U drugoj studiji, koja još nije objavljena, Uhls i Greenfield intervjuirale su dvadestero djece (iz četvrtog, petog i šestog razreda) te su utvrdile kako djeca uče vrijednosti koje ih uči - televizija. Čini se kako je slava cilj mnogo djece i ona su svjesna veličine svoje društvene  mreže. "Roditeljski utjecaj na djecu je smanjen." rekla je Greenfield. "Djeca žive većinu svojih života online. Roditelji trebaju razgovarati sa svojom djecom o emisijama koje djeca gledaju, ali to je za većinu roditelja problem zbog nemogućnosti konzumiranja količine medija koju njihova djeca troše." kazala je Uhls.

Podijeli.