Društvene znanosti

Bullying dugoročno određuje život djeteta

Matea Bošnjak

Prema novim istraživanjima sa Sveučilišta u Warwicku tzv. bullying ili nasilje među vršnjacima, dugoročno ostavlja jači utisak na kasniji život u odnosu na nasilje koje dijete može doživjeti od strane odrasle osobe.

Nova studija objavljena u The Lancet Psychiatry pokazala je da su djeca koja su bila zlostavljana od strane svojih vršnjaka dugoročno trpjela više od one djece koju su zlostavljali odrasli.

Voditelj istraživanja je profesor Dieter Wolke iz medicinske škole te s odsjeka za psihologiju na Sveučilištu u Warwicku. Istraživanje je predstavljeno na godišnjem sastanku Pediatric Academic Societies (PAS, eng. Akademska pedijatrijska društva) u San Diegu, u utorak, 28. travnja.

Tijek istraživanja

Postoji već utvrđena veza između zlostavljanja od strane odraslih i mentalnih posljedica koje ono izaziva kod djece. Profesor Wolke i njegov tim htjeli su ispitati da li su dugoročni problemi koji se javljaju kod žrtava bulylinga povezani i s nasiljem doživljenim od strane odraslih.

Koristili su podatke dobivene od 4026 sudionika UK ALSPAC istraživanja (eng. Avon Longtitudinal Study of Parents and Children) te od 1273 sudionika iz studije US Great Smoky Mountain.

Kod ALSPAC su uzeli izvještaje za nasilje kod ispitanika u dobi od 8 tjedana do 8.6 godina, za bullying u dobi od 8, 10 i 13 godina te za posljedice kod mentalnog zdravlja kod ispitanika u dobi od 18. Izvještaji s Great Smoky Mountain o nasilju i bullyingu odnose se na ispitanike u dobi od 9 do 16 godina, a za posljedice kod mentalnog zdravlja od 19 do 25 godina.

Rezultati istraživanja

Pofesor Wolke je rekao: „Mentalne posljedice koje smo tražili su uključivale anksioznost, depresiju i suicidalne tendencije. Naši rezultati su pokazali da djeca koja su pretrpjela bullying imaju veće šanse za mentalnim oboljenjem u odnosu na onu djecu s kojom su odrasli loše postupali. Oni koji su trpjeli nasilje i od strane odraslih i svojih vršnjaka povećavalo je vjerojatnost za kasnijom pojavom mentalnog oboljenja, anksioznošću i depresijom“.

U ALSPAC studiji 8.5% djece prijavilo je samo nasilje, 29.7% je prijavilo samo bullying, a 7% je prijavilo i nasilje i bullying. U studiji Great Smoky Mountain, 15% ispitanika prijavilo je nasilje, 16.3% bullying i 9.8% i nasilje i bullying.

Profesor Wolke dodaje: „Bullying nije bezazleni običaj naguravanja ili neizbježni dio odrastanja; ono predstavlja ozbiljnu dugotrajnu posljedicu. Zbog toga je važno da škole, zdravstvene i ostale ustanove surađuju kako bi se smanjio bullying, kao i različite posljedice vezane uz njega.

Istraživanje je predstavljeno na godišnjem sastanku Pedijatrijskih akademskih društava (PAS) u San Diegu.

Izvor: University of Warwick

Možda će vas zanimati