ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Deset fascinantnih znanstvenih i psiholoških utjecaja

Svijet je prepun fascinantnih efekata. Nastavite s čitanjem kako biste otkrili mijenja li evolucija svoj smjer, ponašaju li se ljudi bolje ili lošije kada ih se promatra, zašto neki skotni miševi namjerno pobace svoje mlade...

10. Allee efekt
Allee efekt je biološki fenomen u kojem se ukupni rast populacije vrsta (ili populacije određene vrste) smanjuje kada se smanji ukupni broj njihovih članova. Drugim riječima, svaka ženka donosi na svijet više mladih kada je populacija veća. Ovaj efekt je nazvan po američkom zoologu Walter Clyde Alleeju te je promijenio dosadašnje razmišljanje o rastu populacije.

U vrijeme njegovih istraživanja, vjerovalo se da će populacije rasti u vrijeme njihovog pada jer će im biti dostupniji prirodni resursi. Drugim riječima, rast populacije će se usporiti s većim brojevima, a rasti s manjim brojevima. Međutim, rad Alleja i ostalih znanstvenika je pokazao kako se populacija smanjuje, tako se smanjuje i broj dostupnih mužjaka i ženki, kao i zaštita grupe i tako se usporava rast populacije. Za razliku od toga, kada ima više članova populacije, događa se brži rast. 

9. Efekt publike i teorija poticaja
Efekt publike je efekt koji publika ima na osobu ili grupu ljudi koji pokušavaju napraviti neki zadatak dok ih se promatra. Ovaj efekt su prvo proučavali psiholozi 1930-ih, te se pokazuje u dva suprotna ekstremna slučaja; mnogi izvođači (najviše sportaši) će povećati razinu svoje igre dok ih promatra veća grupa ljudi dok će drugi podleći stresu i lošije odigrati unatoč svom talentu.

1965. psiholog Ribert Zajonc je rekao da bi se teorija poticaja mogla primijeniti na efekt publike. Ono što odlučuje uzrokuje li pasivna publika pozitivan ili negativan efekt na izvođača, jest relativna „lakoća“ izvođenja zadatka. Ako izvođač vjeruje da bi npr. trebao pobijediti u borbi, efekt publike će ga motivirati da se još više potrudi. Ako je izvođač nesiguran, efekt publike će potaknuti poraz zbog njegovog niskog samopouzdanja. 

8. Efekt Pygmaliona
Efekt Pigmaliona je u bliskoj vezi s efektom publike i teorijom poticaja, te povezuje pozitivna očekivanja prema izvođaču i visoke kvalitete njegove izvedbe. Nazvan po klasiku Georgea Bernarda Showa Pygmalion (po kojem je nastao i film „My Fair Lady“), a ponekad se naziva i „Rosenthallov efekt“, on je vrsta proročanstva. Suprotno od efekta Pygmaliona koji kaže da niža očekivanja mogu dovesti do slabije izvedbe i neuspjeha, postoji „golem efekt“. 

Efekt Pygmaliona se proučavao u svijetu atletike, biznisa i posebno obrazovanja. U biznisu efekt se vidi u načinu kako meneđeri dobivaju rezultate bazirane na očekivanjima njihovih zaposlenika; bivši profesor J. Sterling Livingston je zapisao u svom istraživanju da „način na koji se meneđeri ponašaju prema svojim podređenima ovisi o onome što oni očekuju od njih.“ Slično istraživanje su proveli Robert Rosenthal i Lenore Jacobson u učionici te su zaključili da kada učitelji očekuju bolju izvedbu od određenih učenika, ti učenici to vjerojatno neće ispuniti. 

7. Bruce efekt
Kada skotne ženke glodavaca nanjuše nepoznatog mužjaka, one će ponekad samovoljno okončati svoju trudnoću. Ovaj efekt je prvi proučavala britanska zoologinja Hilda Bruce, a također je primijećen i kod određenih vrsta miševa, voluharica, leminga, gelada majmuna te čak i lavova. Prije se mislilo da je ovaj efekt prisutan samo kod životinja u zatočeništvu, ali njega je proučavala i u divljini znanstvenica Eila Roberts s University of Michigan. Glavno pitanje je zašto bi majka pobacila vlastito dijete.

Roberts je pet godina proučavala gelada majmune u Etiopiji i prikupila podatke od 110 ženki iz 21 različite grupe. Nakon analize fekalnih uzoraka kako bi pronašla hormone koji bi joj omogućili informacije o trudnoćama, Roberts je otkrila da u grupama u kojima je mužjak dokazivao svoju dominaciju i „preuzimao“ grupu, mnogo ženki je okončalo trudnoću. Grupe bez dominantnog mužjaka su imale veći broj mladunčadi. Odgovor na pitanje od $64,000 se nalazi u tendenciji da dominantni mužjaci ubijaju mladunčad; oni to čine zbog toga što su ženke plodne tek nakon što završe s podizanjem mladih, a oni postanu nestrpljivi. Pretpostavlja se da majke prekidaju svoju trudnoću znajući da će im mužjaci i onako ubiti bebe, a to će im uštedjeti vrijeme, napore i resurse.

6. Leidenfrostov efekt
Ako ste ikada poprskali vodom jako vruću tavu i ugledali kapljice vode kako skaću okolo kao lude, onda ste vidjeli Leidenfrostov efekt. Nazvan po njemačkom doktoru Johannu Gottlobu Leidenfrostu 1796, pokazuje fizički fenomen onoga što se dogodi kada se tekućina ekstremno približi površini koja je mnogo toplija od točke vrenja. Pod ovim uvjetima tekućina stvara zaštitni sloj pare koja je okružuje i sprječava brzo vrenje. Ako kapljice vode skakuću po vrućoj tavi, voda s vremenom zaista uzavre i ispari, ali puno sporije nego da je temperatura tave bila između točke vrenja i točke Leidenfrosta.

Ovaj efekt omogućuje vodi da pod određenim uvjetima putuje prema gore. To je i razlog zašto možemo staviti mokar prst u tekući dušik i proći bez ozljeda ili čak bez opasnosti držati tekući dušik u ustima. Ali, sada ozbiljno govoreći, nemojte to pokušavati. To je jako opasno.

12
Podijeli.