Društvene znanosti

Što bi se dogodilo kada bi svi ljudi na svijetu postali vegetarijanci?

Maja Šutić

Kada bi lakši dio ovog scenarija bio nagovoriti mesoljupce diljem svijeta da postanu vegetarijanci, što bi se dogodilo? Što bi to značilo za okoliš u kojem živi više od sedam milijardi ljudi?

Kako svjetska populacija ubrzano raste, problem prehrane za sve ljude na Zemlji u sljedećih sto godina i dulje postaje sve važniji. Prema izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, mesna industrija je jedna od najvećih prijetnji okolišu, jer je odgovorna za 14,5 posto od svih ukupno otpuštenih stakleničkih plinova u atmosferu. Pretpostavka je da će ova brojka rasti kako će rasti ekonomija zemalja u razvoju i kako će si ljudi iz tih zemalja moći priuštiti meso na svakodnevnoj bazi, ako to žele.

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Iako se razvijaju vegetarijanski proizvodi koji oponašaju okus i izgled mesa, poput vegetarijanskog hamburgera koji krvari ili umjetnog ne kravljeg mlijeka, kako bi se smanjila potrebna obradiva površina, zagađenje i otpad, mesoljupci ne odustaju lako od jedenja mesa.

Svijet vegetarijanaca - hrana bez antibiotika

U radu objavljenom u časopisu Climate Change znanstvenici iz nizozemske Agencije za okolišno vrednovanje zaključuju kako bi do 2050. emisija CO2 bila reducirana za 17 posto, emisija metana za 24 posto i emisija dušikovih oksida za 21 posto kada bi se cijeli svijet već danas okrenuo vegetarijanstvu ili veganstvu.

Takvo smanjenje emisije stakleničkih plinova bilo bi također puno jeftinije u odnosu na današnje strategije poput poreza na otpuštanje CO2 u atmosferu. Iako to ne bi u potpunosti spriječilo globalno zatopljenje, imalo bi pozitivne učinke na klimu.

Također, bez mesa u prehrani problem rezistencije na antibiotike više ne bi bio toliko ozbiljan. Kod današnjeg uzgoja životinje su najčešće zatvorene u male kaveze ili staje u velikom broju i seljaci čine sve kako bi spriječili moguće infekcije koja bi mogla ubiti njihove životinje. Primjenom antibiotika sprječavaju bolesti životinja, ali antibiotici utječu i na povećani rast životinja, što seljacima ide u prilog jer meso prodaju na kilograme. Ali dugoročno gledano, ovo je ozbiljan problem za zdravlje ljudi koji jedu meso. Prema izvješću američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti "primjena antibiotika na životinjama je u većini slučajeva nepotrebna i zbog nje smo svi manje sigurni".

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Loše strane globalnog vegetarijanstva

Znači dobre strane ovog scenarija su manje zagađenje okoliša i infekcija otpornih na antibiotike. Ali ono što nizozemski znanstvenici, predvođeni znanstvenikom Elke Stehfest-om nisu uzeli u obzir u svojoj studiji je sveukupno zdravlje svih ljudi koji bi se odjednom odrekli mesa, i financijskog tereta koji bi opteretio zdravstveni sustav na globalnoj razini. Zanemarili su i socio-ekonomske posljedice ovakve promjene prehrane. Prema izvješću UN-a iz 2006. proizvodnja mesa čini 1,4 posto ukupnog svjetskog prihoda, GDP-a. U proizvodnji i prodaji mesa zaposleno je oko 1,3 milijarde ljudi, od kojih je 987 milijuna siromašno. U svijetu vegetarijanaca i vegana ti ljudi izgubili bi posao i izvor prihoda.

Iako ne postoji idealno rješenje koje će omogućiti svim ljudima da budu siti i sretni bez velikog utjecaja na okoliš, ako uspijemo smanjiti količine mesa koje jedemo i utjecaj na okoliš će biti manji. To je osobito važno ako uzmemo u obzir pretpostavku da će na Zemlji do 2050. godine živjeti više od devet milijardi ljudi i da će ti ljudi trebati negdje živjeti, što će utjecati na okoliš i smanjiti udio slobodnih pašnjaka za uzgoj i prehranu životinja za čak 25 posto.

Izvor: Slate

Možda će vas zanimati