Društvene znanosti

Afrika - rodno mjesto ljudskog jezika

Iris Hazler

Psiholozi sa Sveučilišta u Aucklandu su upravo objavili dvije velike studije o raznolikosti svjetskih jezikau časopisima Science i Nature. Prva studija dr. Quentina Atkinsona, objavljena u časopisu Science, pruža jake dokaze kako je  Afrika rodno mjesto ljudskog jezika.

Analiza jezika iz cijelog svijeta upućuje na to da je ljudski govor nastao, baš kao i naši geni - odjednom - u subsaharskoj Africi. Atkinson je proučavao foneme, ili perceptivno različite jedinice zvuka koji su razlikovali riječi koje se koriste u 504 ljudskih jezika danas, te utvrdio da je broj glasova najveći u Africi, te se smanjuje se s povećanjem udaljenosti od Afrike.

Najmanje fonema se nalazi u Južnoj Americi i tropskim otocima u Tihom ocean. Ovaj obrazac odgovara "učinku serijskog osnivača", modelu u kojemu male populacije na rubu ekspanzije postupno gube različitost. Dr. Atkinson primjećuje da je ovaj uzorak upotrebe fonema širom svijeta ogledalo uzorka ljudske genetske raznolikosti, koja se također mijenjala kako su ljudi proširili svoj raspon od Afrike za kolonizaciju drugih regija.

Općenito, područja svijeta koje su nedavno kolonizirana, inkorporirala su manje fonema u lokalnim jezicima, dok na područjima koja su staništa suvremenim ljudima već tisućljećima (posebno subsaharska Afrika), još uvijek koriste većinu glasova. Ovaj pad u korištenju fonema se ne može objasniti demografskim smjenama ili drugim lokalnim čimbenicima, a to pruža jake dokaze o afričkom podrijetlu modernog jezika čovjeka - kao i paralelne mehanizme koji su polako oblikovali genetske i jezične raznolikosti među ljudima.

Druga studija, objavljena u časopisu Nature Sveučilišta u Aucklandu, od strane istraživača prof. Russella Grayja i dr. Simona Greenhilla te njihovih kolege Michaela Dunna i Stephena Levinsona na Institutu Max Planck za psiholingvistiku u Nizozemskoj, izaziva ideju kako ljudski mozak stvara univerzalna pravila za jezik.

"Raznolikost svjetskih jezika je nevjerojatna", kazao je profesor Gray. "Postoji oko 7.000 jezika koji se govore danas, neki sa samo desetak kontrastivnih zvukova, neki s više od 100, neki sa složenim obrascima tvorbe riječi, drugi s jednostavnim riječima, postoje neki jezici s glagolom na početku rečenice, u nekima se on nalazi u sredini, a nekima na kraju."

Upotrebljavajući računske metode koje proizlaze iz evolucijske biologije, Gray i njegov tim analizirali su globalne obrasce riječi po redu evolucije. Umjesto univerzalnih obrazaca i ovisnosti u riječima, otkrili su da je svaka jezčna obitelj imala vlastite evolucijske tendencije. "Kada je u pitanju jezik evolucije, kultura je glavno sredstvo spoznaje," zaključio je Gray.

Izvor: ScienceDaily

Možda će vas zanimati