ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Sve više mladih pod stresom, najviše ugrožene žene u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima

Najpoznatija bolest današnjice zvana stres važno je obilježje modernih vremena, posebice 21. stoljeća. Čini se da je većina ljudi pod stresom. Većina to i priznaje, ali koliko nas je sebe shvatila ozbiljno i zaista odlučila promijeniti svoj život i način na koji razmišlja?. U trenutnoj društvenoj klimi koja je obilježena ekonomskom krizom, nezaposlenošću i manjkom vizije za bolje i sretnije sutra,  stres postaje čovjekov 'najbolji (ne)prijatelj'. Zbog spoznaje da je sve više mladih, pa i onih najmlađih pod stresom, moramo se još jednom zapitati – što je stres i zašto se pojavljuje. 

Što je stres?
Smatra se da je stres stanje u kojem se osoba nalazi kada smatra da su očekivanja u njenom životu iznad mogućnosti koje ima na raspolaganju. Stres je poruka, upućena nama sâmima, da je vrijeme da nešto promijenimo. U vrtlogu života i svih procesa koje život obuhvaća (odrastanje, školovanje, posao, odnosi, roditeljstvo i dr.), često osjećamo nezadovoljstvo zbog vlastitih (ne)mogućnosti da se nosimo s okolnostima u kojima se nalazimo. Kao da uvijek može biti bolje, drugačije i ugodnije. Ta težnja za savršenstvom, ljubavlju i ljepotom, umjesto da nas inspirira, postepeno se pretvara u negativnu percepciju sebe i svijeta. Ravnoteža biva narušena i često za posljedicu ima brojne zdravstvene probleme, fiziološke i psihološke naravi. Prema Američkom institutu za stres, do 90% svih problema sa zdravljem povezano je sa stresom.

Najnovija istraživanja
Briga zbog posla i pronalaženje ravnoteže između poslovnog i privatnog života česti su uzroci stresa. Prema rezultatima 2. Europske ankete o sigurnosti i zdravlju na radu, stres vezan uz posao je problem većine radnika u Europi. Osam od svakih deset radnika u Europi smatra kako će se broj osoba koje pate od stresa na radnom mjestu povećati u sljedećih pet godina. 

Nedavno objavljeni rezultati istraživanja koje je britansko Udruženje za upravljanje stresom provelo na 2000 ispitanika potvrdili su da sužene osjetljivije na stres od muškaraca, ali i ukazali na kritičnu dob. Naime,  pod najvećim stresom su žene u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima. U toj dobi,  žene se pokušavaju dokazati u poslovnoj sferi, kod kuće se brinu za malenu djecu te plaćaju račune i kredite. Pod pritiskom da zadovolje sva očekivanja, žene uranjaju u stres, osjećajući tjeskobu češće od 5 puta tjedno. Četvrtina žena se osjeća preopterećeno i do 8 puta tjedno. Uzroci stresa su slični za oba spola. Ipak, žene se više brinu oko kućanskih poslova i odnosa, a muškarci se više žale na predugo radno vrijeme i zastoje u prometu. Muškarci i žene imaju različite strategije za nošenje sa stresom, što često može biti uzrok napetosti u partnerskom odnosu. 

Situacija u Hrvatskoj
Iz očitih razloga, nezaposlenost je jedan od glavnih rizičnih faktora za stres. Po broju nezaposlenih mladih ljudi Hrvatska je u europskom vrhu, s Grčkom i Španjolskom. Svaki treći mladi čovjek je nezaposlen. U proteklih pet godina iz Hrvatske je otišlo više od 30 tisuća pretežito mladih i obrazovanih ljudi. Prema istraživanjima, taj će broj nastaviti rasti.

Istraživanje o stresu na radnom mjestu u Hrvatskoj koje je proveo MojPosao na uzorku od više od 1000 ispitanika pokazuje da su i oni koji imaju posao značajno izloženi stresu. Rezultati su pokazali da je 78% ispitanika pod stresom na svom radnom mjestu te da više žena smatra da su pod stresom (81%) nego muškaraca (74%). Ispitanici koji su izjavili da doživljavaju stres na radnom mjestu, za uzrok najčešće navode svog nadređenog (njih 66%) te preveliku količinu posla koju moraju obavljati (49% ispitanika).

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, značajno se povećala učestalost anksioznih poremećaja te je sve više hospitalizacija zbog depresije i stresa. Prema preporuci WHO-a, mentalno zdravlje mora postati prioritet u nacionalnim programima zdravlja. Nezaposlenost, strah od gubitka posla i problemi financijske prirode  samo su neki od rizičnih faktora koji mogu izazvati oboljenje. Muškarci se više liječe od poremećaja uzrokovanih alkoholom ili posttraumatskog stresnog poremećaja, a žene češće od depresije. Procjenjuje se da ¼ stanovnika Zemlje tijekom svog života pati od najmanje jednog psihičkog poremećaja. Prema predviđanjima, do 2020. godine depresija će postati druga po redu na listi vodećih bolesti.

Perspektiva duha
Predviđanja o budućnosti čovječanstva zaista ne djeluju sjajno. Mentalno zdravlje je ozbiljno ugroženo. Teško je reći jesu li naši preci bili pod stresom, naprosto zato što su oni imali neke svoje, od naših različite pojmove, drugačiji svijet i brige. Vjerojatno nikome (nikad) nije (bilo) lako, ali ipak svi mogu biti sretni. Ako donesu tu hrabru odluku i ulože svoju energiju u to. 

Čini se da ćemo, ako preživimo apokaliptičnu 2012. godinu, svi pomalo 'poludjeti'. Budući da je tanka linija između ludila i genijalnosti, možda nam se posreći pa i mi i svijet postanemo bolji. Povijesno gledano, nakon što smo osvojili i klasificirali svijet koji nas okružuje, osigurali smo zadovoljenje tzv. osnovnih potreba i krenuli u sve apstraktnije analize - počeli smo 'klasificirati tj. uređivati sebe'. Taj važan korak omogućio nam je prilike za veliku sreću i veliku nesreću. Primjećivanje sebe kao svjesnog subjekta i preuzimanje odgovornosti za svoje potrebe i snove katkada je zaista stresan posao, ali i neprocjenjiva prilika za spoznaju i sreću.

Sreća počinje s malim stvarima, kao i sve ostalo mora se strpljivo vježbati dok se ne nauči. Ipak, postoji li išta bitnije? Jedan od uzroka stresa je to što mnogi od nas nikad nisu naučili kako biti sretni i osjećati se cjelovito neovisno o vanjskim okolnostima. Za početak, duboko udahnite i izdahnite.

Izvori: Daily Mail, MojPosao, Stampar, Dnevnik.hr

Podijeli.