Društvene znanosti

Zašto muškarci ne žive jednako dugo kao i žene?

M.B.

Nova studija provedena na Sveučilištu University of Southern California pokazuje kako je osjetljivost na srčana oboljenja glavni krivac koji stoji iza velikog skoka smrtnih slučaja kod muškaraca nasuprot ženama u 20. stoljeću.

Žene mogu očekivati dulji životni vijek od muškaraca

Prema novom istraživanju provedenom na Sveučilištu University of Southern California, istraživači Leonard Davisove škole gerontologije, značajne razlike u očekivanom životnom vijeku između spola pojavile su se zapravo nedavno, na početku 20. stoljeća. S obzirom na prevenciju zaraznih bolesti, poboljšanu prehranu i druge pozitivne zdravstvene promjene u ponašanju ljudi tijekom 1800.-tih i 1900.-tih, stope smrtnosti su naglo pale, ali su žene ubirale beneficije dugovječnosti puno brže od muškaraca.

Zašto muškarci postoje?

U svjetlu ovog velikog, ali nejednakog opadanja u stopama smrtnosti, pregled svjetskih podataka upućuju na srčana oboljenja kao glavne krivce većine dodatnih smrti zabilježenih kod odraslih muškaraca, kaže Sveučilišni profesor na University of Southern California i AARP profesor gerontologije, Eileen Crimmins.

„Bili smo iznenađeni različitostima u mortalitetu između žena i muškaraca, koji je nastao rane 1870., te je koncentriran u dobnom rangu od 50 do 70 godina te oštro opada nakon 80. godine.“ kaže Crimmins.

Istraživanje je provedeno sa sveučilišnim profesorom University of Southern California, Williamom F. Kieschnickom, zatim profesorom neurobiologije starenja Calebom Finchom i istraživačkim suradnikom Hiramom Beltrán-Sánchezom Centra za demografiju zdravlja i starenja Sveučilišta University of Wisconsin-Madison. Istraživanje je proučavalo životni vijek ljudi rođenih između 1800.-tih godina i 1935. u 13 razvijenih zemalja.

Fokusirajući se na stope smrtnosti kod odraslih osoba starijih od 40 godina, istraživački tim otkrio je da kod pojedinaca rođenih nakon 1880. godine, stope smrtnosti ženske populacije opadaju 70 posto brže nego kod muške populacije. Čak kada su istraživači uzeli u obzir i bolesti povezane s pušenjem, kardiovaskularne bolesti su i dalje bile glavni uzrok velike većine dodatnih smrtnih slučajeva kod odraslih muškaraca iznad 40. godine života za isto razdoblje. Začudo, pušenje je iznosilo samo 30 posto razlike u smrtnosti među spolovima, nakon 1890. godine, rekao je Crimmins.

Istraživanje otvara nova pitanja

Nejednak utjecaj kardiovaskularnih bolesti kao uzrok smrti kod muškaraca, osobito u srednjim i ranim starijim godinama, otvara pitanje da li se muškarci i žene susreću s različitim rizicima srčanog oboljenja zbog naslijeđenih srčanih rizika i/ili zbog zaštitnih čimbenika u različitim životnim razdobljima, kaže Finch.

„Daljnje istraživanje moglo bi uključivati analizu razlike prehrane i fizičke aktivnosti između država, dublje istraživanje genetike i biološke ranjivosti između spolova na razini stanica, te veza tih otkrića sa zdravljem mozga u kasnijim godinama.“ Nadodaje Finch.

Istraživanje „ Dvadeseto stoljetna navala povećanja mortaliteta muškaraca“ pojavljuje se u Proceedings of the National Academy of Sciences, te je podržan od strane Nacionalnog instituta za starenje.

Izvor: USC

Možda će vas zanimati