ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Rad znanstvenika Dr. Marijana Ahela objavljen u časopisu Nature

Dr. Marijan Ahel iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša koautor je članka pod naslovom „The structure and catalytic mechamism of a poly(ADP-ribose) glycohydrolase” koji je nedavno objavljen u prestižnom časopisu Nature. U članku je po prvi puta opisana kristalna struktura i mehanizam djelovanja PARG-a. To otkriće, uz velik fundamentalni značaj, daje i potencijalnu metodološku prednost u iznalaženju inhibitora PARG-a koji bi mogli biti primjenjivi u liječenju nekih bolesti kao što su tumori dojke i jajnika.

Stanični mehanizmi koji održavaju stabilnost genoma od presudne su važnosti za preživljavanje svih živih organizama. Jedan od ključnih kemijskih signala koji regulira aktivnost proteina uključenih u održavanje stabilnosti genoma je poli-ADP-ribozilacija. Intenzitet tog signala regulira enzim poli-ADP-riboza-glikohidrolaza (PARG). PARG je jedini poznati protein koji ima sposobnost enzimskog cijepanja poli-ADP-riboze, a njegovo pomanjkanje u stanicama dovodi do stanične smrti.

Specifična uloga zagrebačkog dijela interdisciplinarnog istraživačkog tima bila je analiza enzimskih produkata PARG-a primjenom tekućinske kromatografije ultravisoke djelotvornosti spregnute sa spektrometrijom masa (UPLC/Q-TOFMS) te je dobiven pouzdan dokaz da je produkt enzimske reakcije monomerna ADP-riboza.

Glavni istraživač ovog značajnog projekta bio je dr. Ivan Ahel, voditelj istraživačke skupine na Institutu za istraživanje raka Paterson u Manchesteru, Velika Britanija, koji se posljednjih nekoliko godina uspješno bavi regulacijskim mehanizmima popravka DNA koji uključuju poli-ADP-ribozilaciju proteina. Suradnja s istraživačkom skupinom dr. Ivana Ahela, koji je svoju znanstvenu karijeru započeo na Institutu Ruđer Bošković, započela je 2010. godine prijedlogom UKF projekta Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa pod naslovom “Structural and functional studies of poly(ADP-ribose)-degrading enzymes from bacteria and eukaryotes”.

Rad je neposredno nakon objavljivanja komentiran u uglednom časopisu Structure (Structure 19, 2011, 1351-1353) te je istaknut njegov ključan doprinos u razumijevanju poli-ADP-ribozilacije kao post-translacijske modifikacije.

Podijeli.