Matematika, fizika, kemija

Evo koliko bi vampiru trebalo vremena da vam popije krv

Irena Mrnjavac

Ove, 2016. godine je 85. godišnjica filma „Drakula“, u kojem je Bela Lugosi odglumio tu ikonsku ulogu, a upravo na tu godišnjicu su studenti fizike sa Sveučilišta u Leicesteru objavili rezultate svog istraživanja o vremenu koje bi vampiru bilo potrebno da vam popije krv.

Koliko bi Drakuli trebalo da vam popije krv?

U ljudskoj su povijesti prepričavane narodne priče o vampirima, stvorenjima koja vrebaju svoje žrtve uzimajući im srž života, obično krv.

Na 85. godišnjicu filma „Drakula“, ako bi vas (na vašu nesreću) napao vampir, studenti s Odsjeka za fiziku i astronomiju Sveučilišta u Leicesteru su na osnovu dinamike tekućine proučavali koliko bi toj zvijeri trebalo da popije krv prosječnog čovjeka, te su izračunali da bi mu trebalo samo 6,4 minuta da popije 15 posto krvi iz vanjske arterije glave u vratu čovjeka.

15 % krvi za 6,4 minuta

15 % krvi su koristili kao mjerilo jer gubitak krvi preko toga uzrokuje promjenu otkucaja srca, a manje od toga se može uzeti bez djelovanja na sustav krvotoka čovjeka.

Aorta, osnovna arterija u tijelu, grana se u pet drugih arterija. Tim studenata je za ovo istraživanje proučavao brzinu toka krvi samo u zajedničku arteriju glave.

Također su pretpostavili da su ostale arterije jednake debljine, što bi im omogućilo da izračunaju brzinu toka krvi u zajedničku arteriju glave.

Proučavanje tlaka prosječnog čovjeka u arterijama izmjereno je u odnosu na tlak zraka, što je studentima pokazalo razliku u tlaku.

Zatim su izračunali prosječnu gustoću krvi pri sobnoj temperaturi i koliko bi krvi izašlo iz rupe na vratu čovjeka (uz pretpostavku da bi očnjaci vampira ostavili probušene rupe širine od po 0,5 mm).

Oni su u obzir uzeli činjenicu da ljudsko tijelo u prosjeku ima 5 litara krvi i da bi vampir mogao popiti 15 %. U istraživanju bi vampir popio 0,75 litara krvi i po njihovoj pretpostavci bi mu trebalo 6,4 minuta da to uradi.

Primjena znanja iz fizike na praktičan način

Studenti su svoje izračune predstavili u radu koji je objavljen u časopisu Journal of Physics Special Topics, časopisu kojeg vodi Odsjek za fiziku i astronomiju Sveučilišta. Časopis vode studenti i zamišljen je tako da studentima omogući praktično iskustvo pisanja, uređivanja, objavljivanja i pregledavanja znanstvenih radova.

Voditelj nastavnog predmeta, Dr. Mervyn Roy, predavač na Odsjeku za fiziku i astronomiju Sveučilišta Leicester, je rekao: „Svake godine od studenata tražimo da napišu oko 10 kratkih radova za časopis Journal of Physics Special Topics. Tako studentima omogućimo da pokažu svoju kreativnu stranu i primijene fiziku koju poznaju na čudne, divne, ili svakodnevne pojave.“

Učenici su na ovom primjeru u svakom slučaju vrlo kreativno primijenili teorijsko znanje kako bi proveli neobično istraživanje i prikazali što bi bilo u situacijama o kojima smo slušali u pričama i koje smo gledali u filmovima.

Izvor: University of Leicester

Možda će vas zanimati