ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Koja su ovogodišnja najbizarnija znanstvena otkrića

Ig Nobelova nagrada osmišljena je kao parodija klasičnoj Nobelovoj nagradi. Njome se odaje počast naizgled besmislenim istraživanjima koja vas isprve natjeraju da prasnete u smijeh, ali s druge strane i da se dobro zamislite.

Pomna mjerenja prosječne brzine pražnjenja mjehura i gotovo nemogući proces kako djelomično otkuhati jaje samo su neka od istraživanja koja su ove godine dobila Ig Nobelovu nagradu dodijeljenu na Sveučilištu Harvard u Massachusettsu.

Dosadašnji pobjednici istraživanja pokrivala su raznoliki spektar ezoteričnih tematika: od toga kako izračunati statističku vjerojatnost padanja tosta namazanog maslacem kako pada na pod na stranu namazanu maslacem, do koeficijenta sile trenja cipele koja se kliže na kori banane.

Djelomično otkuhavanje jaja

Ove su godine dobitnici Ig Nobelove nagrade istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji, uključujući Stephana Kudlaceka, koji je proveo originalnu studiju na području kemije – kako omekšati bijele proteine koji se stvaraju kao produkt kuhanja kokošjeg jajeta.

U svom radu navodi da je „tehnika omekšavanja proteina može značajno smanjiti vrijeme, troškove i otpad što moglo biti korisno širokom spektru industrijskih i istraživačkih primjena.

Pražnjenje mjehura

Nagrada za fiziku dodijeljena je znanstveniku sa Sveučilišta u Georgiji, koji je otkrio da gotovo svi sisavci, od chihuahua do slonova, prazne mjehur u vremenskom trajanju od 21 sekunde. Znanstvenici kažu da bi ova studija mogla pomoći dijagnosticirati urinarne probleme kod životinja te inspirirati dizajn hidrodinamičkih sustava po uzoru na one u prirodi.

Kokoš dinosaur

Nagrada za biologiju dodijeljena je projektu koji uključuje lijepljenje umjetnih repova kokošima u svrhu proučavanja pokretljivosti živućih potomaka dinosaura.

Kokoši uzgojene s umjetnim repovima pokazuju proces razvoja nekih pernatih dinosaura u moderne ptice prilikom čega je njihovo držanje evoluiralo iz uspravne u pogrbljenu poziciju, kažu znanstvenici sa Sveučilišta u Čileu.

Univerzalni jezik

Nagrada za književnost otišla je u ruke Marku Dingemanseu i njegovom timu sa Sveučilišta Max Planck iz Nizozemske, koji su istraživali da li se riječ 'Ha?' koristi univerzalno kao upitna riječ. Odgovor je čini se 'da', zbog sličnosti u formi i funkciji ove interjekcije kroz različite jezike, što je više od puke slučajnosti. Zaključili su da je riječ 'ha?' rijedak primjer riječi koja ima isto značenje diljem svijeta.

Koliko boli ubod pčele

Michael Smith sa Sveučilišta Cornell u New Yorku dobio je nagradu za medicinu za istraživanje o bolovima prilikom uboda pčele, koji varira ovisno o mjestu gdje je ubod nastao.

Dr Smith je dobrovoljno sudjelovao u istraživanju podvrgnuvši sebe ubodima – pažljivo je namjestio 25 pčela na različitim dijelovima tijela i procjenjivao bol svakog uboda u usporedbi sa 'standardom' – ubodom na podlaktici. Zaključio je da su tri najmanje bolna mjesta na području lubanje, srednjeg prsta i nadlaktice, a tri najbolnija nosnica, gornja usna i penis.

Dobrobiti poljupca

Studije o ljubljenju također su dobile nagradu za medicinu, uključujući slovačke znanstvenike koji su istraživali preostalu količinu DNA nakon strastvenog poljupca – što su naveli korisnim za forenzičke analize. Dok su japanski znanstvenici istraživali alergijske reakcije prilikom 30- minutnog ljubljenja u kojem je sudjelovalo 30 volontera, otkrili su da ljubljenje smanjuje reakcije na testove alergije što bi moglo imati utjecaja na istraživanja o neuroimunologiji pacijenata s alergijama. Eto, očito ljubljenje ima razne pogodnosti!

Izvor: Independent.co.uk

Podijeli.