ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Hoćete li i vi promatrati prijelaz Venere, idući tek 2117. godine!

Petog lipnja 2012., u 18:05 po istočnoameričkom vremenu, Venera će učiniti nešto što je učinila samo sedam puta otkada je izumljen teleskop: prijeći ispred Sunca. Ovaj prijelaz je jedan od najrjeđih planetarnih poravnanja i ima neobičan ciklus. Dva takva prijelaza Venere se uvijek dogode unutar osam godina jedan od drugoga i nakon toga je pauza od 105 ili 121 godinu dok se opet ne dogodi.

Trenuci u kojima Venera započinje prelaziti rub Sunca i trenuci kada odlazi, poznati kao ulaz i izlazak, su povijesno najvažniji znanstveni aspekti  prelaska, budući da je usporedba putanje Venere, gledane s različitih mjesta na Zemlji, poslužila kao jedan od najranijih načina za određivanje udaljenosti Zemlje od Sunca. Prelazak je i danas koristan znanstvenicima: Nasin Opservatorij solarne dinamike (SDO) promatrat će prelazak u lipnju 2012. da pomogne kalibrirati svoje instrumente te također da sazna više o Venerinoj atmosferi.

Budući da su trenuci kada će Venera po prvi puta dotaći i kasnije napustiti Sunce poznati točno na minutu, SDO može koristiti te informacije kako bi se osiguralo da su snimke orijentirane prema pravom solarnom sjeveru. Za teleskope u svemiru, orijentiranje instrumenata je konstantna igra prilagođavanja, budući da njihova originalna pozicija može biti pomaknuta tijekom lansiranja. U dvije godine otkada je SDO u svemiru, brojne kalibracije su uvjerile znanstvenike da su instrumenti vrlo precizni, ali uvjerenost da će se Venera pojaviti na SDO snimkama točno na mjestu gdje znanstvenici znaju da se mora pojaviti bi pomogla da se osigura preciznost orijentacije SDO-a unutar desetine piksela.

Nadalje, SDO tim može iskoristiti centar Venere bez svijetla da kalibrira nešto što se zove funkcija širenja točke. Ova funkcija pokazuje koliko svjetlosti se propušta iz jednog piksela u druge oko njega. Budući da nema emitiranja svijetla iz same sredine Venere za vrijeme prelaska preko Sunca, taj trenutak može poslužiti kao savršeni testni slučaj za dio snimke gdje bi pikseli trebali ostati crni. Mjereći koliko svjetlosti od Sunca iscuri u te piksele, SDO tim će imati bolje razumijevanje kako ispraviti taj problem. Ova mjerenja nam također pomažu shvatiti efekt crne kapi – u kojem se pojavljuje mala crna točka koja izgleda kao da povezuje Veneru s rubom Sunca – to je namučilo znanstvenike kada su pokušavali izmjeriti točnu poziciju Venere tijekom prijelaza u 18. i 19. stoljeću.

I na kraju, SDO tim se nada da će naučiti više o Venerinoj atmosferi jer je djelomično prozirna zbog ekstremnog ultraljubičastog svjetla kada se gleda pomoću SDO teleskopa. Venera će se činiti malo veća u duljim valnim duljinama (npr. 304) nego što je u kraćim valnim duljinama (npr. 171). Ova razlika nam govori koliko ima kisika u Venerinoj atmosferi.

Nakon 2004. godine, za tjedan ćemo dana moći promatrati tranzit Venere, odnosno prividni prijelaz tog planeta preko Sunčeva diska. Po našem vremenu Venera će na Sunčev disk ući nešto prije ponoći u noći sa 5. na 6. lipnja. Pojavom Sunca na horizontu idućega jutra, više od sat vremena moći ćemo opažati zadnju fazu tranzita – izmicanje Venere iz Sunčeva diska.

Golim okom biti će vidljiv dok je Sunce još blizu horizonta, a nakon toga gledanje Sunca je opasno i može nepovratno oštetiti vid. Ovo je posljednji tranzit koji ćemo moći promatrati. Naime, slijedeći prijelaz Venere preko Sunca zbiti će se tek 2117.godine!

Za sve zainteresirane Astronomsko društvo Višnjan 6. lipnja organizira promatranje teleskopima sa posebnim, zaštitnim filterima na Tičanu, uz novu zvjezdarnicu, u vremenu od 5:00 - 7:00 sati. Pozivamo i sve one kojima teleskop može poslužiti da zabilježe tranzit Venere preko Sunca svojim fotoaparatima, a imaju odgovarajuću opremu. 

Izvor: NASA/Goddard Space Flight Center 

Podijeli.