ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Misija prema Marsu 2018. u režiji Denisa Tita

Dennis Tito, rođen 1940. godine u New Yorku je američki inženjer i multimilijunaš, najpoznatiji kao prvi svemirski turist koji je sam financirao put u Svemir. Sredinom 2001. godine, proveo je gotovo osam dana u orbiti kao član posade letjelice ISS EP-1 u misiji na Međunarodnu svemirsku postaju.

Na prošlotjednoj konferenciji za medije je Dennis Tito iznio kako će dvoje ljudi napustiti naš planet u siječnju 2018. i ostvariti putovanje do Marsa i nazad. Veliki dio troška će snositi sam Tito. No ipak, u ovoj misija neće biti samoga slijetanja na Mars, već točnije rečeno, biti će to brzinsko prelijetanje.

Suprotno bujicama najava o misijama nedavnih mjeseci od strane javih svemirskih poduzeća, ova vijest ima značajnu financijsku podlogu, i to već na početku. Također, za razliku od tih najava, ovu misiju neće izvršavati kompanija koja u konačnici mora osigurati profit investitorima. Umjesto toga,  predvođena je neprofitnom organizacijom Inspiration Mars Foundation.

Titova misija će biti omogućena donacijama, a ne investicijama. I ne, on sam neće biti član posade.

I doista, namjera ove misije, sadržana u objavi za medije glasi: ''Ova 'Misija za Ameriku' će dati nova znanja, iskustvo i zamah za novo veliko doba istraživanja Svemira. Namjera je ohrabriti sve Amerikance da ponovno vjeruju u ostvarenja teških pothvata koji našu naciju čine velikom, inspirirajući mlade kroz znanstveno, tehnološko, inženjersko i matematičko (engl. Science, Technology, Engineering and Mathematics (STEM)) obrazovanje i motivaciju.''

No namjeru i financiranje na stranu, ovo je prvenstveno svemirska misija. A takve su još uvijek poprilično složene za izvesti, a pogotovo ako uključuju ljude.

U početku otkrivanja ove ideje, Tito i grupa suradnika iz NASE i drugih svemirskih organizacija su sastavili svojevrsnu idejnu studiju nazvanu ''Analiza izvedivosti ljudske misije na Mars putanjom slobodnog povratka'' (engl. ''Feasibility Analysis for a Manned Mars Free-Return Mission in 2018''), a koja je dostupna online.

Osnovna ideja ove misije je korištenje poboljšane SpaceX Dragon kapsule kao prostora za obitavanje tijekom cijele misije. Ova svemirska letjelica bi bila lansirana na SpaceX Falcon Heavy te bi pratila optimiziranu putanju slobodnog povratka koja podrazumijeva da gravitacija tijela do kojeg se putuje (Mars) omogućava povratak letjelice na tijelo s kojeg je krenula (Zemlja) bez propulzije. Takva putanja osigurava povratak letjelice u slučaju sistemskog zakazivanja. Kao što je u članku navedeno, ova konceptualna misija bi napustila Zemlju 5. siječnja 2018., dosegla Mars 20. kolovoza 2018. te se vratila na Zemlju 21. svibnja 2019. godine.

Najbliža udaljenost na kojoj bi se letjelica približila Marsu bi bila otprilike 100 kilometara te bi posada provela desetak sati u blizini planeta uz najmanju udaljenost na noćnoj strani. Sagledavajući sve činjenice, ova misija se i ne razlikuje toliko od prve ljudske misije na Mjesec.

Po povratku, kapsula Dragon bi koristila Zemljinu atmosferu za usporavanje pomoću zračnog kočenja (engl. aerobraking) što još nikada nije bilo učinjeno s ljudskom posadom. Deset dana nakon zračnog kočenja kapsula Dragon bi se ponovno vratila na Zemlju i ušla u atmosferu brzinom 14,2 km/s što bi bio najbrži ulazak ikad postignut sa svemirskom letjelicom koja sadrži posadu.

Ideja misije s kapsulom Dragon podrazumijeva prilično skučen životni prostor. U članku piše: ''Sistem održavanja života će omogućavati samo osnovne ljudske potrebe u održavanju metaboličkih potreba dvoje ljudi od 70 kilograma, uz nominalni metabolizam 11,82 MJ/dan. Komfor posade je ograničen na potrebe preživljavanja. Na primjer, kupke korištenjem spužvi su prihvatljive, no potrebe za tuširanjem nema... Osobne zalihe su ograničene na predmete kao odjeća i higijenske potrepštine.''

S obzirom na tijesan raspored, uz lansiranje u siječnju 2018., pretpostavlja se da bi plan misije trebao biti dovršen vrlo brzo, u roku od godine dana. Odabir letjelice bi također trebao biti izvršen u istome vremenskom okviru. Koja god raketa ili rakete će biti odabrane, one moraju biti naručene i izgrađene. Za razliku od drugih misija, putanja ove misije onemogućava odgađanje lansiranja. Zbog toga, samo vrijeme razvoja i izrade će biti dosta ograničeno.

Zbog rasporeda i ograničenja troškova, malo je vjerojatno da će potpuna probna misija biti provedena radi testiranja svega unaprijed. Čini se da prvi puta kada potpuno sklopljena i operativna konfiguracija misije Inspiration Mars poleti će zapravo biti i sama misija. To je u najmanju ruku riskantno, no ipak ovo ne bi bio prvi put da se takvo nešto provodi u Svemiru.

U članku se nakratko spominje i radijacija. I dok je putanja misije optimizirana za 2018.-2019. zbog astronomskih kretanja, nepovoljna činjenica jest da je taj termin u sredini razdoblja minimalne Sunčeve aktivnosti. Izvan Zemljinog magnetskog polja, Sunčevo zračenje donekle pruža zaštitu od kozmičkih zračenja, no tijekom solarnog minimuma kada je Sunčeva aktivnost najniža, i zaštita koju takva aktivnost pruža je najmanja, a opasnost od kozmičkog zračenja najviša. Ovo bi se moglo riješiti postavljanjem oklopa ili zaštite, no to također dodaje masu i zahtjeva obujam koji je već oskudan.

Ostali čimbenici koje treba sagledati su posljedice produženog razdoblja bestežinskog stanja i psihološka stanja. 50 godina svemirskih letova su omogućile razvoj mjera koje ograničavaju štetne učinke produljenog bestežinskog stanja od kojih je tjelovježba glavna. Do danas najduže pojedinačno izlaganje čovjeka bestežinskom stanju je 437 dana. Misija od 501 dan bi bila samo dva mjeseca duža i kao takva nije problematična.

Što se tiče psiholoških problema, članak predlaže mogućnost podvrgavanja kandidata posade šestomjesečnoj simulaciji, a možda čak i u trajanju cijelih 500 dana. S obzirom da je do lansiranja preostalo još samo otprilike 1800 dana, očekivanje da posada provede više od jedne trećine tog vremena u simuliranju cjelokupne misije i potom ponavljanja istog u stvarnim uvjetima, bi moglo biti problematično.

Izvori javljaju da Inspiration Mars namjerava imati posadu koja će se sastojati od muškarca i žene. Uz glavnu svrhu misije koja je inspirirati ljude, slijedi da posada zapravo predstavlja sve nas. Moguće je i nagađati da je bi posada mogla biti par. Neki od autora ovog članka iz korporacije Paragon, kao što su Taber MacCallum and Jane Poynter su veterani dvogodišnje misije Biosphere II, stoga zasigurno postoje osobe s iskustvom.

I na kraju, zbog čega se Dennis Tito odlučio na ovaj pothvat? Neke od uvida u razloge ove misije možemo naći u navedenom članku: ''Slanje ljudi na ekspediciju na Mars će biti značajan događaj za čovječanstvo te inspiracija našoj mladeži. Društveni mediji daju mogućnost ljudima sudjelovanja u misiji, čineći tako ovaj pothvat najzanimljivijim u modernoj povijesti. Misija će se usmjeriti na jedan od temeljnih tehničkih izazova u ljudskom istraživanju Svemira, čuvajući živote ljudi i njihovu produktivnost u dalekom Svemiru.''

Izvor: Spaceref

Podijeli.