Svemir i vrijeme

Planeti se mogu formirati u središtu galaktike

Jasna Žegarac

Na prvi pogled, centar Mliječne staze se čini kao vrlo negostoljubivo mjesto za pokušaj formiranja planeta. Zvijezde se gužvaju međusobno dok jure kroz svemir poput automobila na autocesti u vrijeme najgušćeg prometa. Eksplozije supernove proizvode udarne valove i kupaju regiju intenzivnim zračenjem. Snažne gravitacijske sile supermasivnih crnih rupa izvrću i iskrivljuju građu samog svemira.

Ipak, nova istraživanja astronoma na Harvard-Smithsonian Centru za astrofiziku pokazuju da se planete svejedno mogu formirati u ovom kozmičkom vrtlogu. Za dokaz, oni ukazuju na nedavno otkriće oblaka vodika i helija koji se sjuruju prema galaktičkom središtu. Oni tvrde da taj oblak predstavlja isjeckane ostatke diska koji orbitira oko neviđene zvijezde i formira planete.

"Ova nesretna zvijezda je bačena prema središnjoj crnoj rupi. Sada je na vožnji svog života, i iako će preživjeti susret, njezin protoplanetarni disk neće biti te sreće ", kaže glavna autorica Ruth Murray-Clay s CfA. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature.

Dotični oblak je otkriven prošle godine od strane tima astronoma koristeći Vrlo veliki teleskop u Čileu. Oni nagađaju je formiran kada se plin koji je strujio iz smjera dviju obližnjih zvijezda sudario, slično kao kada se pijesak nošen vjetrom oblikuje u dinu.

Murray-Clay i koautor Avi Loeb predlažu drugačije objašnjenje. Novorođene zvijezde zadržavaju okolni disk plina i prašine milijunima godina. Kada bi jedna takva zvijezda zaronila prema središnjoj crnoj rupi naše galaksije, zračenje i gravitacijske plime bi rasparale njezin disk u samo nekoliko godina.

Oni su također identificirali vjerojatni izvor zvijezde lutalice - prsten zvijezda za koji se zna da orbitira oko galaktičkog centra na udaljenosti od oko jedne desetine svjetlosne godine. Astronomi su otkrili desetke mladih, svijetlih zvijezda O-tipa u ovom prstenu, što sugerira da stotine blijedih zvijezda poput Sunca u njemu također postoje. Interakcije među zvijezdama bi mogle jednu od njih baciti prema unutrašnjosti, zajedno s njezinim pratećim diskom.

Iako se taj protoplanetarni disk uništi, zvijezde koje ostaju u prstenu se mogu držati za svoje diskove. Dakle, oni mogu formirati planete, unatoč neprijateljskom okruženju.

Kako zvijezda nastavlja sjurivanje tijekom iduće godine, tako je sve više i više vanjskog materijala diska rastrgano, ostavljajući samo gustu jezgru. Oduzeti plin će se kovitlati dolje u ždrijelo crne rupe. Trenje će ga grijati do toliko visoke temperature da će sjati na rentgenskim slikama.

"Fascinantno je razmišljati o planetima koji se formiraju tako blizu crne rupe", kaže Loeb. "Kada bi naša civilizacija naseljavala takav planet, mogli bismo mnogo bolje testirati Einsteinovu teoriju gravitacije te bismo mogli prikupljati čistu energiju bacanjem našeg otpada u crne rupe."

Izvor: Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics

Možda će vas zanimati