ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Naše Sunce zakasnilo na zabavu rođenja zvijezda Mliječne staze

U jednom od najiscrpnijih istraživanja galaksija astronomi su otkrili da su galaksije kao naša Mliječna staza bile podvrgnute zvjezdanom „baby boomu“, stvarajući zvijezde golemom brzinom, oko 30 puta brže nego danas. Naša zvijezda nastala je kasnije. Mahnito rođenje zvijezda unutar Mliječne staze dosegnulo je vrhunac prije oko 10 milijardi godina, ali naše Sunce zakasnilo je na zabavu te se formiralo prije oko 5 milijardi godina. Do tada brzina formiranja zvijezda u našoj galaksiji mnogostruko je pala.

Gledanjem u duboki svemir otkrivamo podatke o počecima naše galaksije

Propuštanje ove zabave međutim ne mora biti tako loše. Kasnije pojavljivanje Sunca moglo je potaknuti rast planeta unutar našeg Sunčevog sustava. Elementi teži od vodika i helija zastupljeniji su kasnije u zvjezdanom boomu jer je sve više masivnih zvijezda završavalo rano svoje živote i obogaćivalo galaksiju materijalom koji je poslužio kao građevni materijal planeta, kao i života na Zemlji.

Astronomi nemaju fotografije Mliječne staze tijekom formativnih godina da bi mogli pratiti povijest zvjezdanog rasta. Umjesto toga, izradili su priču proučavajući galaksije koje su po masi slične našoj, pronađene u dubokim istraživanjima svemira. Što dalje gledaju u svemir, vide dalje u prošlost, jer svjetlost tek dolazi do nas. Od tih istraživanja, koja se pružaju u prošlost više od 10 milijardi godina, istraživači su sastavili album koji sadrži oko 2000 snimaka galaksija sličnima Mliječnoj stazi.

Novi popis omogućuje najpotpuniju sliku kako su galaksije kao što je Mliječna staza izrasle u proteklih 10 milijardi godina u današnje veličanstvene spiralne galaksije. Podaci su dobiveni emitiranjem svjetlosti valnih duljina raspona od ultraljubičastog do dalekog infracrvenog, kombinirajući promatranja NASA-inih teleskopa Hubble i Spitzer, Herschel opservatorija Europske svemirske agencije i teleskopa na Zemlji uključujući teleskop Magellan Baade iz Los Campanas opservatorija u Čileu.

Rast zvijezda unutar galaksije nije stalan

„Ovo istraživanje omogućuje nam da vidimo Mliječnu stazu kako je možda izgledala u prošlosti“ rekao je Casey Papovich sa teksaškog A&M sveučilišta, glavni autor teksta koji opisuje rezultate istraživanja. „Pokazuje da su galaksije prošle veliku promjenu što se tiče mase zvijezda u proteklih 10 milijardi godina, povećavajući masu za faktor 10, što potvrđuje teorija o njihovom rastu. I veći dio toga rasta mase zvijezda dogodio se unutar prvih 5 milijardi godina od njihova formiranja.“

Nove analize potvrđuju prijašnja istraživanja koja pokazuju da su galaksije slične Mliječnoj stazi u početku bile male nakupine zvijezda. Male galaksije izgradile su se uzimanjem velike količine plinova koji su započeli oluju rođenja zvijezda.

Istraživanje otkriva veliku povezanost između formiranja zvijezda unutar galaksije i njihovom rastu u zvjezdanoj masi. Promatranja su otkrila da usporavanje formiranja novih zvijezda dovodi do smanjenja rasta same galaksije. „Mislim da dokazi predlažu da možemo računati na to da stvaranje i rast galaksije kao naše Mliječne staze, većinom dolazi kroz formiranje njenih zvijezda“, rekao je Papovich. „Kada izračunamo stopu rasta formiranja zvijezda Mliječne staze i dodamo sve zvijezde koje bi proizvela, prilično je dosljedno sa rastom mase koji smo očekivali. Za mene, to znači da smo u stanju razumjeti rast prosječne galaksije uz pomoć mase Mliječne staze.“

Astronomi su izabrali „praoca“ Mliječne staze filtriranjem kroz više od 24 000 galaksija iz kataloga CANDELS (Cosmic Assembly Near-infrared Deep Extragalactic Legacy Survey) dobiven teleskopom Hubble i ZFOURGE (FourStar Galaxy Evolution Survey), napravljen teleskopom Magellan.

Koristili su ZFOURGE, CANDELS i Spitzer podatke bližeg infracrvenog dijela spektra da bi istraživali mase zvijezda galaksija. Snimke teleskopa Hubble iz CANDELS istraživanja također omogućuju važne informacije o veličini i evoluciji galaksija. Promatranja svjetlošću daljim infracrvenim dijelovima spektra sa teleskopa Spitzer i Herschel pomogli su astronomima pratiti stopu formiranja zvijezda.

Izvor: EscienceNews

Podijeli.