ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Otopljena voda na Marsu mogla bi podržavati život

Četvrti planet po udaljenosti od Sunca, od davnih je vremena očaravao svojom jarkocrvenom bojom na noćnom nebu. Zbog svoje boje koja podsjeća na krv, nazvan je Mars po starorimskom božanstvu rata. Također, Crveni planet oduvijek je inspirirao ljudsku maštu jer je smatran najpoželjnijim mjestom za ljudsku kolonizaciju u budućnosti. Već krajem 19. stoljeća, talijanski astronom Giovanni Schiaparelli objavio je knjigu 'Život na Marsu' (1893). Promatrajući planet, vidio je pravocrtne brazde i zaključio da su ispunjene vodom. Njegove teze nisu preživjele, ali potraga za vodom na Marsu nastavila se do današnjeg dana.

Svalbard i Mars
Jedno od najznačajnijih istraživanja Marsa provodi se na Zemlji, preciznije na Svalbardu.  Svalbard (u prijevodu 'hladan rub') je otočna skupina u Arktičkom oceanu na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola, gdje se provodi projekt AMASE (Arctic Mars Analog Svalbard Expedition). Cilj projekta je istraživanje ekstremne sredine koja nalikuje uvjetima na Marsu, uz korištenje tehnologije srodnoj onoj koja će biti korištena u misijama.

Prema rezultatima istraživanja Sveučilišta u Gothenburgu u Švedskoj, koje se također bavilo sličnostima Svalbarda i Marsa, voda je imala važniju ulogu u oblikovanju Marsove površine nego što se pretpostavljalo i moguće je da ondje postoje okružja sposobna podržati život. Naime, premda je Svalbard znatno topliji od Marsa, arktički krajolik je neobično sličan pojedinim područjima Marsa. Mars je planet koji se mijenja, područja na njegovoj sjevernoj i južnoj hemisferi su se naizmjence otapala i zaleđivala u novijoj geološkoj prošlosti. Usporedbom stotina jaruga na Marsu i Svalbarda, istraživači su pronašli dokaz da su jaruge na Marsu vjerojatno formirane otapanjem snijega i vodenom erozijom.

Istraživači su razvili nove modele analize slika s planeta, kako bi učinile interpretacije krajolika na Marsu pouzdanijima. Analiza satelitskih slika Marsa kombinirala se sa sličnim studijama arktičke sredine u Svalbardu. Dr. Andreas Johnsson sa Sveučilišta upozorava „ da usprkos visokoj rezoluciji zračnih fotografija Svalbarda i Marsa, kamera ne može sve zabilježiti. Ono što na zračnoj fotografiji Svalbarda djeluje poput sitnozrnatog sedimenta, možda je zapravo vrlo stjenovito područje. Važno je to imati na umu prilikom analize snimaka Marsa“.

Postojanje tekuće vode je ključno za život na Marsu. Dr. Johnsson podsjeća da su „istraživanja na Zemlji pokazala da organizmi mogu preživjeti u ekstremno hladnim okruženjima s ograničenim pristupom tekućoj vodi. Istraživanje različitih područja na Marsu omogućit će nam da saznamo ima li tamo okružja s uvjetima koji podržavaju život.“

Curiosity
Čini se da je ovo dobra godina za istraživanje Marsa. Naime nedavno je pronađen toliko iščekivan dokaz o postojanju vode na Marsu, i to zahvaljujući misiji Curiosity, dosad najvećoj i najskupljoj misiji na Crveni planet, koja ima za cilj odgovoriti na pitanje – jesu li na Marsu ikada postojali uvjeti za razvoj života. NASA-in rover Curiosity sletio je na Mars početkom kolovoza 2012. i već u rujnu pronašao prve čvrste dokaze da je na Marsu nekada davno postojala i tekla voda.

Izvori: Eurekalert, NASA, Daily Mail

Podijeli.