ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Sjeverna Hrvatska misteriozno privlači meteorite iz Svemira

Kaže se kako grom ne udara dva puta u isto mjesto što se nikako ne može primijeniti i na meteorite. Naime, upravo na isto mjesto na području Križevaca, nakon godinu dana ponovo je pao meteorit! Kamere Hrvatske meteorske mreže snimile su 10. svibnja u 23.20 sati let i pad meteorita. No, koje je objašnjenje za ovaj ponovni događaj?

Meteoriti su komadi stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji su iz Svemira pali na površinu nebeskoga tijela, u našem slučaju Zemlje. Zanimljivi su nam zbog svoje vrijednosti koja se sastoji u informacijama koje nam donose o Svemiru odnosno području s kojega dolaze, ali i zbog one financijske vrijednosti koja nakon svakoga pada potakne određeni broj ljudi da se baci u „lov na meteorite“. Upravo zbog lovaca na meteorite, one koji ih traže samo kako bi ih prodali, često se ne objavljuje točna lokacija pada sve dok se meteorit ne zbrine. Pitanje vlasništva nad meteoritom u Hrvatskoj nije uređeno pa je tako nalaznik meteorita koji je pao 1951. na područje Dubrovnika dobio zahvalnicu s kojom ima doživotan besplatni ulaz u Prirodoslovni muzej u Zagrebu gdje se meteorit čuva. U inozemstvu je odlučeno kako je vlasnik meteorita država kao i drugih dobara od javnoga interesa, a nalazniku se isplaćuje jednokratna naknada za njegov trud i pronalazak.

A što se kod nas pronašlo i zašto je ponovo meteorit pao na isto područje i to treći puta (2007.,2011. i sada 2012.)? U Križevcima je pronađen jedan komad, meteorit koji je pao u noći s 4. na 5. veljače prošle godine, težak 292 grama. Pretraženo je nekoliko kvadratnih kilometara. Trenutno se s novim podacima iz Mađarske i Češke radi korekcija izračuna pada s kako bi se pronašli i ostali komadi, njih stotinjak. No tragatelji nisu uspjeli organizirati ponovnu potragu za prvim, kad je već pao i drugi meteorit i to opet na isto područje, točnije općinu Sokolovec. Pad meteorita je zabilježen u noći 10. na 11.05.2012., zadnja točka svijetlog leta je bila na 34 km, a kut ulaza malo veći od 30°. Dinamika leta ukazuje na samo jednu završnu masu od oko pola kilograma. Velika potraga astronomskih društava i zainteresiranih civila 26. i 27.05. nije rezultirala pronalaskom meteorita te će AD Križevci koordinirati potragu lokalno, a u rujnu će se proglasiti je li što pronađeno ili se meteorit smatra izgubljenim. Ako ste u blizini, gledajte kuda hodate, možda baš vi vidite crnu, staklastu tvorevinu pod nogama. 

A odgovor na pitanje kako to da je meteorit pao na isto područje je taj da nije riječ o nikakvome svemirskome fenomenu nego je to područje bolje pokriveno Hrvatskom meteorskom mrežom pa su češća takva opažanja.Tijekom početne faze u HMM-u je bilo osam kamera (Bjelovar, Merenje, Osijek, Pula, Rijeka, Šibenik, Višnjan i Zagreb), da bi sredinom 2010. taj broj iznosio 28 i osim neba nad Hrvatskom pokriveno je područje i nad susjednim zemljama. No, najveći broj meteorita pada u Jadransko more i njih nažalost ne možemo locirati.

Meteoriti u inozemstvu
Na sjeveru Kalifornije je u travnju 2012. pao meteorit pun vode i organskih tvari, aminokiselina, koji nam govori da takve spojeve na nalazimo samo na Zemlji. Institut za astrobiologiju iz NASA-e je poslao sve raspoložive ljude u potragu u pustinju te ponudio cijenu za otkup u iznosu 200 dolara (oko 1 200 kn) po gramu. Došlo je do nove „zlatne groznice“ u Kaliforniji jer su mnogi krenuli u potragu.

KORADO KORLEVIĆ:
O pronađenom meteoritu i vrijednosti meteorita za znanost
„Obavljena je izotopska analiza i dokazalo se da dolazi iz asteroidnog područja. Završeno je 3D skeniranje. U fazi je njegova registracija pri Astronomskoj uniji i pripreme za izrade kopija. Cim se to završi, nažalost moramo ga "otvoriti".“ Rekao nam je za IQ Korado Korlević edukator i astronom iz Višnjana. „Trenutno je u Višnjanu, a moći će se vidjeti (komad) i vjerna 3D kopija u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu te zavičajnom muzeju Križevci.  Znanstveno, neki meteoriti su neprocjenjivo vrijedni, nekih imamo tone istoga i skroz su "nebitni". Ima meteorita koji u sebi sadrže kristale iz vremena prije nastanka Sunčeva sustava, pravi vremeplov koji nam opisuje  nas dio svemira od prije 5 milijardi godina, fascinantno!

Info o najnovijem padu meteorita
- visina početka svijetljenja u atmosferi: 86 km
- brzina ulaska: 13.5 km/s- kut ulaska: 30°
- visina prestanka svijetljenja i tamni pad sa: 34 km
- brzina u trenutku "gašenja": 4 km/s
- zadnja procjena završne mase 400 grama.

Podijeli.