ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

NASA-in teleskop otkrio ranu građu divovske galaksije

Astronomi su po prvi puta uhvatili svjetlucanje ogromne građe galaksije iz najranijeg doba. Gradilište, nazvano „Sparky“ je gusta galaktička jezgra koja plamti svijetlima milijuna novorođenih zvijezda koje se stvaraju divljom brzinom.

Do otkrića je vjerojatno došlo tijekom kombiniranog promatranja NASA Hubble i Spitzer Svemirskih teleskopa, Opservatorija “W.M. Keck“  u Manua Kei, Havajima i Europske Svemirske agencije „Svemirski opservatorij Herschel“ u kojoj NASA igra važnu ulogu.

S malom količinom plina,potpuno izgrađena eliptička galaksija okružena je drevnim zvijezdama koje se prema pretpostavci razvijaju od izvana prema unutra,sa kompaktnom jezgrom koja označava njen početak. Zbog toga što je galaktička jezgra jako daleko,svjetlo formirajuće galaksije koje je promatrano sa Zemlje,stvoreno je zapravo prije 11 bilijuna godina, tri milijarde godina nakon Velikoga praska.

Iako je samo djelić veličine Mliječne staze, malena elektrana galaktičke jezgre sadrži oko dva puta više zvijezda nego naša vlastita galaksija, sve nagurane u području od 6 000 svjetlosnih godina. Mliječna staza obuhvaća oko 100 000 svjetlosnih godina.

„Nismo vidjeli proces formiranja koji bi mogao stvoriti tako guste stvari.“ objašnjava Erica Nelson sa sveučilišta Yale u New Havenu,Connecticut,glavna autorica studije. “Sumnjamo na to da je ovaj proces formiranja jezgre fenomen svojstven početnom Svemiru jer je on, u cjelini,bio zbijeniji. Danas je Svemir toliko raširen da ne može više stvarati takve objekte.“

S ciljem određivanja veličine galaksije uz pomoć Hubble slika, tim se bacio na pretraživanje arhivskih dalekih infracrvenih slika koje su snimili Spitzer i Herschel.To im je omogućilo da vide koliko brzo jezgra stvara zvijezde. Sparky je proizveo oko 300 zvijezda godišnje, u usporedbi s 10 zvijezda koje je proizvela naša Mliječna staza.

„To su iznimno ekstremna okruženja.“ rekla je E. Nelson. “Poput srednjovjekovnog kotla za kovanje zvijezda. Tu je puno turbulencija i ključanja. Da ste bili tamo,vidjeli bi noćno nebo obasjano mladim zvijezdama,i bilo bi puno prašine, plina i ostataka od eksplozija zvijezda. Vidjeti kako se to zapravo događa je fascinantno.“

Astronomi polemiziraju da je ovo pomahnitalo rađanje zvijezda izazvano bujicom plina koji teče u jezgru, nevidljivim kozmičkim materijalom koji djeluje kao skela Svemira za izgradnju galaksije, dok je formiran duboko u gravitacijskom zdencu tamne tvari.

Promatranja indiciraju da je galaksija bijesno stvarala zvijezde više od bilijun godina. Moguće je da će s vremenom usporiti do potpunog zaustavljanja,te da će se u idućih 10 bilijuna godina druge manje galaksije spojiti sa Sparkyem zbog čega će se proširiti i postati mamut, smirena eliptička galaksija.

„Mislim da naše otkriće rješava pitanje da li se taj način izgradnje galaksije zapravo dogodio ili nije.“ rekao je član tima, Pieter van Dokkum sa sveučilišta Yale. „Sad se postavlja pitanje,koliko često se to događa? Sumnjamo da postoji još galaksija poput ove, koje imaju čak i slabiji kratki infracrveni spektar. Mislimo da će biti svjetliji na dužim valnim duljinama i zaista će biti na budućim infracrvenim teleskopima poput NASA James Webb Svemirskog teleskopa da pronađe više takvih objekata.“

Izvor: NASA

Podijeli.