Svemir i vrijeme

Svijet očekuje objavu Higgsova bozona

Jasna Žegarac

Fizičari širom svijeta se pripremaju za objavu ove srijede koja bi mogla potvrditi postojanje Higgsovog bozona. Vjeruje se da se Higgsov bozon pojavio iz kaosa Velikog praska prije 13.7 bilijuna godina i pretvorio leteće ostatke drevne eksplozije u galaksije, zvijezde i planete.

Njegovo službeno otkriće bi, prema širokom znanstvenom konsenzusu, bio najveći napredak u razumijevanju svemira u zadnjih nekoliko desetljeća. Ali do sada, u četiri desetljeća istraživanja, od kada je postojanje Higgsovog bozona po prvi puta  pretpostavljeno, nitko nije tvrdio ni da je vidio Higgsov bozon. To bi se moglo promijeniti.

U 17:00 sati (AEST) ove srijede, očekuje se da će dva odvojena tima iz istraživačkog centra za ispitivanje elementarnih čestica CERN blizu Ženeve objaviti da su ga zamijetili. Ili bar nešto što se čini nevjerojatno slično njemu. „Razmišljajte o ovome kao o patki,“ kaže Oliver Buchmueller, znanstveni savjetnik u jednom od timova koji se zove CMS.

„Hoda kao Higgs i gače kao Higgs pa bi se zbog toga mogla pretpostaviti i mogućnost da imamo novi istaknuti član bozonske obitelji u našim rukama.“ Higgsov bozon je vitalna komponenta „Standardnog modela“ – sveobuhvatna tridesetgodišnja znanstvena teorija o tome kako svemir funkcionira na najjednostavnijem nivou.

Bez nje, kaže američki fizičar Matt Strassler, „ništa poput ljudskih bića na Zemlji ne bi moglo postojati.“

Zašto bozon?
Zašto se zove bozon? Zato što elementarne čestice, sastavni blokovi kozmosa, dolaze u dva tipa – bozoni i fermioni – i Higgs je dodijeljen prvima. Fizičari kažu da je čestica poput vala bez kojeg bi Higgsovo polje inače bilo nevidljivo i da bi pružila najbolji dokaz da ishodišna sila postoji.

Buchmueller je, kao i ostali znanstvenici u CERN-u, tih u vezi toga što bi znanstvenici koji su analizirali produkt trilijuna mini big bangova napravljenih u zadnje dvije godine u CERN-ovom Velikom hadronskom sudaraču (LHC) mogli otkriti u srijedu.

„Svi ćemo jednostavno trebati biti strpljivi do srijede,“ kaže Pauline Gagnon, kanadska fizičarka iz CMS-ovog suparničkog tima Atlas, koja blogira s Međunarodne konferencije o visokoenergetskoj fizici u Melbourneu u Australiji.

Prošlog prosinca, CMS i Atlas su održali sličan seminar na CERN-ovom kampusu koji se proširuje duž švicarsko-francuske granice i rekli da su vidjeli „uzbudljive tračke“ onoga što bi mogao biti bozon, koji je dobio ime po 82 godišnjem britanskom teorijskom fizičaru Peteru Higgsu.

Od tada, jakost podzemnog kolajdera je bila pojačana, a stopa kolizije čestica koje se kreću skoro brzinom svjetlosti je bila utrostručena kao pokušaj da se proizvede nešto određenije.

Osjećaj da je „nešto“ bilo viđeno bilo je poduprto ne samo CERN-ovom objavom na seminaru i videom uživo iz kongresa u Melbourneu, nego i od strane drugih vezanih događaja zakazanih širom svijeta. Sveučilište Columbia u New Yorku je reklo da je održalo ranojutarnji pidžama party u nadi da vide „subatomski vatromet“.

Razni oblici
U Londonu, koncertna dvorana preko puta Domova Parlamenta rezervirana je za sličan ali dnevni događaj. Japanski, ruski i kineski znanstvenici će također gledati.

U američkom Fermilabu blizu Chicaga, gdje su znanstvenici proveli tri desetljeća tražeći Higgs u svojim tevatronskom kolajderu, ali su bili zatvoreni jer im je Washington ukinuo fondove, također je zakazan seminar u ponedjeljak.

To okupljanje će, prema dnevnom biltenu centra, čuti konačne „Higgs rezultate“ iz Tevatrona, mnogo manje snažnog aparata od moćnog LHC-a. Ali što će točno biti objavljeno u CERN-u i Fermilabu – nije ni približno jasno. Da bi se otkriće potvrdilo, znanstvenici moraju imati sigurnost '5 sigma' – ili biti sigurni da postoji šansa manja od jedan naprema milijun da se radi o pukoj slučajnosti.

Higgs, i polje i bozon, mogu biti u raznim oblicima, kažu specijalisti, i iako je jedan oblik možda bio viđen, još bi trebalo proći neko vrijeme da se odredi koji oblik točno je. Pitanje radi li se o standardnom modelu ili nečemu drugome što će lansirati znanstvenike u kraljevstvo fikcije „Nove fizike“,  ostat će najvjerojatnije otvoreno.

„Moglo bi se ispostaviti da se radi o jednom djetetu ili bratu, i koja mu je boja kose ili genetski kod bi moglo biti određeno prije nego saznamo kakva mu je prava priroda,“ kaže Buchmueller. „Na posljetku, mogao bi biti i svemirac.“ 

Izvor: ABC

Možda će vas zanimati