Svemir i vrijeme

Znanstvenici pročitali pročitali najstariju priču iz Svemira - kozmičke natpise

Lidija Mašina

Zahvaljujući super senzitivnom svemirskom teleskopu i sofisticiranim računalima, znanstvenici iz međunarodne Planck udruge su za sada najbolje pročitali najstariju priču iz našeg Svemira: kozmičku mikrovalnu pozadinu (CMB).

Tim je objavio preliminarne rezultate bazirane na podacima petnaestomjesečnog promatranja. Korištenjem superkompjutora iz centra U.S. Department of Energy's (DOE) National Energy Research Scientific Computing, Planck znanstvenici su napravili najdetaljnije i najpreciznije mape do sada o ostacima radijacije velikog praska. Oni otkrivaju da je Svemir stariji 100 milijuna godina nego što smo prije mislili i da sadrži više tvari i manje mračne energije.

„Ove mape sadržavaju zapanjujuće informacije i nove zagonetke,“ kaže Martin White, Planck znanstvenik i fizičar s University of California Berkeley i Lawrence Berkeley National Laboratory (Berkeley Lab). „Ovi podaci će biti kamen temeljac za naše kozmološke modele narednih desetljeća i otvoriti nove pravce istraživanja.“

Dekodiranje Svemira
Zapisana u svjetlosti nakon velikog praska CMB je slabašan sjaj koji se širi Svemirom. Njeno proučavanje može nam pomoći u razumijevanju kako je nastao Svemir, koja je njegova priroda, njegov sastav i njegova sudbina. Zapisani u svojim fluktuacijama nalaze se parametri cijele kozmologije, brojevi koji opisuju prostranstvo Svemira,“ kaže Julian Borril, Planck znanstvenik i kozmolog iz Computational Research Division iz Berkeley laboratorija.

Međutim, CMB istraživanja su složena i suptilna. Čak i uz pomoć najsofisticiranijih detektora, znanstvenici još uvijek trebaju izvrsna računala kako bi izdvojili CMB-ev slabašni signal iz bučnog Svemira i dekodirali njegovo značenje.

Stotine znanstvenika iz cijelog svijeta proučavaju CMB-ovo korištenje računala pri NERSC-u. „NERSC podržava sve međunarodna Planckova nastojanja.“ kaže Borrill. Suosnivač Computational Cosmology centra (C3) u laboratoriju, Borill je razvijao superračunarstvo za CMB-eve eksperimente preko deset godina. Planckova promatračnica, misija europske Universe agencije je najizazovnija do sada.

Učitaj još...

Možda će vas zanimati