Svemir i vrijeme

Meteorit Križevci i osnivanje prvog hrvatskog repozitorija svemirske tvari

A.I.

Danas je u Planetariju Tehničkoga muzeja održana press konferencija na kojoj je predstavljeno osnivanje repozitorija svemirskog materijala u Hrvatskoj te su prezentirani rezultati istraživanja meteorita "Križevci" koji je pao 2011. o čemu smo pisali u članku Meteorit Križevci - Pronađen prvi meteorit u Hrvatskoj u proteklih 60 godina.

Bila je to i jedinstvena prilika za pogledati i slikati križevački meteorit prije nego sto se on stavi u pohranu, na čuvanje od vlage, u vakuum odnosno u prostor najsličniji Svemiru.

Nedugo iza ponoći 4. veljače. 2011.g. Hrvatska, Slovenija, Austrija i Mađarska bile su osvijetljene sjajnom vatrenom kuglom. Kamena gromada od 49 kilograma, koja je milijunima godina kružila oko Sunca križajući staze Venere, Zemlje i Marsa, na svojem je putu naletjela na Zemlju. Brzina je sudara bila strašna, 18 kilometara u sekundi. Pritisak s prednje strane tog tijela je prelazio 30 bara, dolazi do kočenja, vibracija, lomljenja i temperature koja je na trenutke prelazila 20.000 ºC. Oslobađa se energija veća od one koje bi moglo proizvesti nekoliko nuklearnih elektrana Krško. Također, 20 seizmografa u Europi bilježi potres čiji je epicentar u zraku, iznad Križevaca. Na 30 kilometara visine, nad Križevcima, događa se zadnje mrvljenje i hlađenje preostalih komada te kamene gromade. Nakon silovitog prolaska atmosferom preostalo je samo 5 kilograma svemirske tvari, meteoroida, i to u stotinjak komadića, od kojih je najveći imao samo 300 grama. Dok sada već hladni, padaju dalje, njih zanose visinski vjetrovi i padaju po njivama, šumama i livadama istočno od Križevaca.


Na dan 20. veljače 2011.g., sjeveroistočno od Križevaca, kod mjesta Majurec, pronađen je najveći komad meteorita! I to na godišnjicu pronalaska posljednjeg meteorita u Hrvatskoj, 20. veljače 1951.g. kod Dubrovnika. Nevjerojatna koincidencija! U godinama koje su slijedile nad tim su meteoritom, glasnikom iz Svemira, izvršene mnoge analize, snimanja i mjerenja, s ciljem utvrđivanja otkuda je došao. Na temelju sakupljenih podataka pokušalo se proniknuti u trenutke nastanka Sunčeva sustava, naime, taj je meteorit stariji od same Zemlje.

Zahvaljujući višegodišnjoj suradnji s dr. Ian Lyonom iz laboratorija za svemirsku kemiju Sveučilišta Manchester, nad našim su se meteoritom po prvi put u povijesti znanosti upotrijebile nedestruktivne metode istraživanja na takvom tipu meteorita:Rendgenska tomografija je u njemu otkrila preko 160.000 metalnih "pahuljica"željeza i nikla.

Napravljen je trodimenzionalni model unutarnjeg rasporeda svake od tih čestica i sada se mogla gledati evolucija unutarnjih struktura. Dobilo se nešto što bi odgovaralo "otisku prsta". Taj je snimak jedinstven i taj se meteorit ili bilo koji njegov komadić uvijek može identificirati. Razlike u postotku raznih vrsta kisika (izotopskom sastavu) i tip materijala su nam ukazale da nam je to tijelo došlo iz područja između Marsa i Jupitera, najvjerojatnije s nebeskog tijela, asteroida, kojeg poznajemo pod imenom Hebe.


Slika: Ispred Tehničkog muzeja u Zagrebu

Rezultati su prikazani na nekoliko kongresa te je Međunarodna meteoritska organizacija odobrila naziv za njega i sada je službeno zaveden u bazu svjetskih meteorita pod imenom: meteorit "Križevci", peti poznati meteorit koji je pronađen na teritoriju Hrvatske. Obradom svih dobivenih podataka otkriveno je još posebitosti meteorita"Križevci":

1. Križevački meteorit je prvi u svijetu kojeg je snimila i pronašla NGO (nevladina) i volonterska organizacija.

2. Pad Križevačkog meteorita spada među 10 najbolje dokumentiranih padova meteorita u povijesti.

3. Križevački meteorit je jedan od samo 22 do sada instrumentalno opažana pada meteorita u svijetu.

Paralelno s razvojem događaja oko meteorita "Križevci", Hrvatska meteorska mreža je nastavila snimati nebo čekajući sljedećeg "gosta". Zahvaljujući suradnji sa istraživačima u Engleskoj stečena su nova iskustva i instalirana dodatna oprema za promatranje neba.

S vremenom se razvijao i sve veći interes građana u regiji, ponajviše potaknut "svakakvim" člancima u medijima o padovima meteorita. Kontaktiralo nas je mnogo građana iz Hrvatske i BiH te nam slalo informacije o "čudnom" kamenju koje su našli, a neki su se i tužili na tretman koji su doživjeli od strane akademske zajednice.

Takav interes građana nas je potaknuo da donesemo odluku da se pri Zvjezdarnici Višnjan opremi jedan moderan repozitorij za čuvanje svemirske tvari u idealnim uvjetima (u vakumu i inertnim plinovima) te da se krene s postupkom uređenja laboratorija za istraživanje svemirske tvari i edukaciju mladih o tom poslu.

Važno je naposljetku reći da dolazi vrijeme značajne promjene tehnologija dobivanja i obrade kovina. Tajna tih inovativnih postupaka moguće leži upravo u meteoritima i u njihovim "metalnim pahuljicama". Možda sljedeći patenti iz područja metalurgije dolaze iz tih spoznaja? Ako je to tako, želimo biti dio te priče!

Napomenimo za kraj i da je jedan od ciljeva Hrvatske meteorske mreže i budućeg Centra za svemirsku tvar educirati medije i građane o tome kako tražiti meteorit i kako ga prepoznati. U prošlosti mnogi su meteoriti izgubljenijer se nisu znali prepoznati. Primjerice dok je u Češkoj na određenoj površini pronađeno 27 meteorita, u Hrvatskoj je na istoj površini pronađeno samo 5.

Možda će vas zanimati