Svemir i vrijeme

Dokaz o postojanju slane vode na Marsu

Viktorija Lisec

Podaci koje je na Marsu skupila NASA-ina letjelica Curiosity, a koje su analizirali znanstvenici sa Sveučilišta Arkansas, ukazuju na to da bi na površini planeta pod određenim uvjetima mogla postojati slana voda.

Ovo je otkriće objavljeno u svibanjskom broju časopisa Nature Geoscience, a bazira se na dvogodišnjem skupljanju podataka o vremenskim prilikama u krateru Gale koji se nalazi u blizini Marsovog ekvatorijalnog pojasa. Vincent Chevrier, asistent u Centru za svemir i planetarne znanosti Sveučilišta Arkansas, te Edgard G. Rivera-Valentin, bivši stipendist Doktorske akademije koji sada radi u Opservatoriju Arecibo u Portoriku, bili su članovi tima koji je analizirao ove podatke. Novčana sredstva za ovo istraživanje osigurala je NASA.

"Ono što smo pokazali jest da pod određenim okolnostima, nekoliko sati dnevno, možete dobiti prave uvjete za oblikovanje tekućih soli na površini Marsa.", kaže Chevrier.

Postojanje slane vode moglo bi objasniti i fenomen klizišta na obroncima Marsa koje su primijećene na snimkama ovog planeta u obliku tamnih pruga. One se pojavljuju i rastu sezonski i to tijekom Marsovih toplih razdoblja.

Kao što znamo, za postojanje nama poznatog oblika života potrebna je voda. Na Zemlji se organizmi prilagođavaju i napreduju u ekstremno slanim uvjetima. Međutim, Chevrier vjeruje kako su uvjeti na Marsu preoštri za održanje života.

"Ako spojimo zapažanja o termodinamici oblikovanja soli s trenutnim znanjem o zemaljskim organizmima, je li moguće pronaći način na koji bi organizmi mogli preživjeti u marsovskim solima? Moj je odgovor ne", kaže Chevrier.

Mars je hladan, iznimno suh te ima 200 puta niži atmosferski tlak od Zemlje. Bilo koja čista voda bi se zbog toga na njegovoj površini ili smrznula ili iskipjela za svega nekoliko minuta.

Međutim, 2008. godine, NASA-ina letjelica Phoenix pronašla je perkloratne soli u uzorcima tla s Marsovih polova. Perklorati su rijetki na Zemlji, no poznato je da apsorbiraju vlagu iz atmosfere te da smanjuju točku ledišta vode. Zbog raširenog postojanja perklorata moguće je da na Marsu postoji tekuća voda.

Letjelica Curiosity potvrdila je postojanje perklorata u uzorcima tla s ekvatorijalnog pojasa te pribavila detaljna opažanja relativne vlage i temperature tla tijekom svih Marsovih godišnjih doba. Pomoću tih podataka Chevrier i Rivera-Valentin uspjeli su zaključiti kako postoji mogućnost da na Marsu postoje tekuće soli. Buduće misije na Mars mogle bi istraživati direktno soli.

Iako slana voda na Marsu možda ne podržava život, postoje implikacije za buduće misije s ljudskom posadom koje bi trebale na planetu stvoriti resurse potrebne za život poput vode i kisika, kaže Chevrier. Također postoji mogućnost da je na drevnom Marsu postojao život.

Dodao je kako moramo razumjeti najraniji okoliš, ono što se događalo prije 4 milijarde godina.

Izvor: University of Arkansas, ScienceDaily

Možda će vas zanimati