Mala letjelica u Zemljinoj orbiti prvi put je prikupila uzorke međuzvjezdanog vjetra, otkrivajući četiri vrste atoma koji su nastali na udaljenim zvijezdama i putovali kroz Svemir. Nova mjerenja Interstellar Boundary Explorera daju astronomima samo djelomičan pogled na Svemir izvan našeg Sunčevog sustava, i stvaraju neke teorije kako i kada je nastao naš Sunčev sustav.
IBEX kruži Zemljinom orbitom bilježeći rub heliosfere tj. najdaljih područja Sunčevog sustava. Čestice koje struje od Sunca stvaraju zaštitni mjehurić koji štiti planete od nadolazećih zraka iz Svemira. Granica između heliosferskog mjehurića i međuzvjezdanog vjetra je čudno mjesto, te je jako zanimljiva astronomima. Upravo sada letjelica obavlja mjerenja ove čudne, pjenušave granice.
Unatoč zaštitnom utjecaju heliosfere, neke svemirske čestice ipak uspiju ući u naš Sunčev sustav. Čestice su ostaci zvijezda koje su eksplodirale pa putuju kroz Svemir. Čestice pod naponom uništi solarni vjetar, ali one koje nisu pod naponom, uspiju proći. Ove čestice IBEX (na slici) istražuje od svog lansiranja 2008. Sada je, na iznenađenje svih, IBEX prikupio uzorke neutralnog vodika, kisika i neona. „Ja je volim zvati rupom od 15 milijardi milja,“ rekao je David Mcomas, glavni IBEXov istraživač, na tiskovnoj konferenciji NASA-e.
U velikom broju znanstvenih radova objavljenih u Astrophysical Journalu, znanstvenici izvještavaju o pronalasku 74 atoma kisika na 20 atoma neona. To znači da naš Sunčev sustav ima više kisika od Svemira koji nas okružuje i nije jasno zašto. Naš dom je možda nastao u okolini bogatijom kisikom, od koje smo otišli dok je Sunčev sustav letio kroz Mliječnu stazu. Ili je možda međuzvjezdani kisik zarobljen u ledu i ne može se slobodno kretati prostorom.
Zajedno s otkrićem nedostatka kisika, IBEX je utvrdio da međuzvjezdani vjetar putuje sporije i iz drugačijih pravaca nego što se prije mislilo. Razumijevanje načina na koji solarni vjetar interaktira s međuzvjezdanim vjetrom će pomoći u utvrđivanju veličine i oblika našeg Sunčevog sustava, kažu znanstvenici.
Izvor: PopSci
