ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Tau Ceti, jedna od nama bližih zvijezda, mogla bi imati planet na kojem je moguć život

Nama najbliža zvijezda nalik Suncu domaćin je pet planeta od kojih je jedan u „nastanjivoj zoni“ gdje bi mogla postojati tekuća voda, kažu astronomi. Od Zemlje je teži pet puta i najmanji je koji su dosad pronašli na ovom području. 

Tau Ceti planetarni kvintet je pronađen u postojećoj bazi podataka za „lov na planete“, a izvještaj će biti objavljen u časopisu Astronomy and Astrophysics.

U istraživanju je usavršena metoda filtriranja kroz podatke koja bi trebala pomoći pri pronalasku još više rasprostranjenijih svjetova.

Zvijezda se sada pridružuje Alpha Centauri B kao obližnja zvijezda poznata  po udomljavanju planeta.

Tau Ceti se nalazi 12 svjetlosnih godina od Zemlje, dok Alpha Centauri B samo četiri (tamo je isto tako otkriven planet sličan Zemlji, no nalazi se toliko blizu zvijezdi da ne može imati vodu na površini). U oba slučaja su planeti pronađeni ne tako da ih se promatralo teleskopom, nego mjerenjem suptilnih efekata koje imaju na svjetlost zvijezda koje ih udomljuju.

U gravitacijskom plesu planeta oko zvijezde, planet se najviše kreće. Ali zvijezda se također odvlači lagano amo-tamo poput orbite planeta i te suptilne kretnje zvijezde vidljive su kao suptilne promjene boja zvjezdanog svjetla koje vidimo sa Zemlje.

Mjerenje „radijalne brzine“ je lukavo. Svjetlost zvijezda se mijenja i zbog cijelog niza drugih razloga te zahtijeva biranje specifične planetarne komponente iz sve te „buke“.

Znanstvenici su razvili nove tehnike kojima je moguće otkriti i upola slabije signale no što se ranije vjerovalo da je moguće. Hugh Jones sa Sveučilišta Hertfordshire i njegovi kolege su poboljšali „modeliranje buke“ kako bi ju oduzeli i tako vidjeli i najmanje signale skrivene u podacima - počevši s Tau Ceti. Ovime će potraga za novim planetima biti puno preciznija te će se puno lakše otkrivati Zemlji slični planeti.

„To je zvijezda o kojoj imamo mnogo podataka  - red veličine više podataka nego što imamo o bilo kojoj drugoj zvijezdi.“ rekao je prof. Jones za BBC.

„To je dobar test da vidimo koliko nisko možemo ići, koje veličine signala možemo prikupiti.“

Tim je započeo s podacima tri misije lova na planete: Harps, AAPS i HiRes - svi su imali podatke o Tau Ceti.

Trik za brušenje tehnike bio je umetanje „lažnih planeta“ - dodati signale u zbrkane podatke koje bi planeti trebali dodati - i pronaći načine kako smanjiti buku dok lažni planeti ne postanu sve više i više vidljivi u podacima.

„Stavljajući sve to skupa, optimizirali smo strategiju modeliranja buke koja nam omogućuje obnoviti  lažne signale, ali čineći to zapravo smo vidjeli da smo također pronalazili i signale - stvarne planete.“ rekao je prof. Jones.

Kvintet uključuje planete dva do šest puta teže od Zemlje, s periodima (ophodno vrijeme) od 14 do 640 dana.

Jedan od njih, HD 10700e, nalazi se od Tau Ceti otprilike na pola udaljenosti nego što je Zemlja udaljena od Sunca. Zbog toga je Tau Ceti nešto manji i tamniji od našeg Sunca, što stavlja planet u tzv. nastanjivu zonu.

Sve je jasnije da među postojećim podacima mjerenja radijalne brzine mogu postojati dokazi o mnogo više planeta.

Philip Gregory, sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi objavio je rad tvrdeći da su vidljiva tri planeta u nastanjivoj zoni Gliese 667C, jedne od tri zvijezde u tzv. sistemu od tri zvijezde, udaljena 22 svjetlosne godine.

Također je jasno da u gotovo svakom smjeru u kojem gledamo, na svaki način na koji gledamo, postoje planeti oko zvijezda koji su blizu i daleko.

Astronomi su dosad u katalogu egzoplaneta popisali njih 854, no na mnogima život nije moguć, ili su plinoviti divovi ili stjenoviti planeti koji su preblizu svojim zvijezdama. Cilj svih istraživanja je naći planet što sličniji Zemlji, ali i koji se nalazi u "Zoni Zlatokose". To je prostor na kojem nije ni pretoplo, ni prehladno da bi mogla postojati tekuća voda, što je preduvjet za postojanje života kakvog poznajemo.

Izvor: BBC

Podijeli.