Tehnologija i energija

Čista voda dobivena iz gnojiva - biste li ju pili?

N.M.

Znanstvenici su otkrili jedinstven način dobivanja pitke vode koristeći kravlju balegu. Tim iz Michigana tvrdi da su otkrili kako pretvoriti kravlje gnojivo u čistu vodu, iz te vode izvući nutrijente koji služe za fertilizaciju i olakšati nošenje sa sve većom prijetnjom od suše. Tvrde da ovaj sistem proizvodi 50 galona vode (1 galon =3.8 L) iz 100 galona gnojiva.

Sistem, poznat pod imenom McLanahan Nutrient Separation System, djeluje tako da koristi anaerobni sustav za preradu- napravu koja koristi otpad (poput gnojiva) i između ostalog proizvodi energiju - te ga  kombinira s ultrafiltracijom, filtracijom pomoću zraka i sistemom obrnute osmoze. 

Rezultat tog procesa, točnije jedan od rezultata, je voda koja je dovoljno čista da se koristi za napajanje stoke, ili, u najmanju ruku, za odlaganje na način koji je prihvatljiv za okoliš. 

Kada se koriste uobičajeni načini pročišćavanja vode, postoje supstance koje se odupiru tom procesu - najčešće se radi o visoko stabilnim spojevima ugljikovodika. To znači da ostaci sredstava za čišćenje, pesticida i farmakoloških supstanci dopiru do prirodnih izvora i onečišćuju okoliš. Slično znanstvenicima iz Michigana, tim s Fraunhofer instituta u Stuttgartu radi na metodi pročišćavanja štetnih supstanci iz vode putem fotolize njenih molekula.

„Ako imate 1,000 krava, one godišnje proizvode oko 10 milijuna galona gnojiva“ - rekao je Steve Safferman, profesor biosustava i agrikulture koji je uključen u projekt.  

„Oko 90 posto gnojiva je voda, ali sadrži i velike količine nutrijenata, ugljika i patogena koji mogu imati utjecaja na okoliš ako se s njima ne rukuje pravilno.“ Kada se koriste uobičajeni načini pročišćavanja vode, postoje supstance koje se odupiru tom procesu - najčešće se radi o visoko stabilnim spojevima ugljikovodika. To znači da ostaci sredstava za čišćenje, pesticida i farmakoloških supstanci dopiru do prirodnih izvora i onečišćuju okoliš.

Znanstvenici tvrde da bi, u nekim slučajevima, sustav mogao imati značajan utjecaj na dugotrajnu održivost farmi. „Ovdje u Michiganu imamo tendenciju uzimati vodu zdravo za gotovo“ rekao je Safferman. „ Ali na zapadu, primjerice tamo gdje su suše i dalje problem, dostupnost čiste vode bi mogla značiti razliku između održavanja i propasti farmi.“

Jim Wallace, bivši student koji je doktorirao pod mentorstvom Saffermana i Williama Bickerta, bivšeg profesora agrikulture, tvrdi da je ovaj proces „više od tipičnog sustava za preradu“. „To je zbog mogućnosti da izvuče nutrijente iz gnojiva koji bi mogli biti štetni za okoliš i može se ponovno koristiti kao fertilizator. Na primjer, možemo uhvatiti veliki postotka amonijaka koji bi inače bio izgubljen u atmosferi“ rekao je Wallace, koji je danas zaposlen u McLanhan Corp., koja radi na razvoju tehnologije. „Amonijak se smatra negativnim utjecajem na kvalitetu zraka.“

Michiganski sustav trenutno proizvodi 50 galona vode iz 100 galona gnojiva, a Wallace tvrdi da je cilj povećati taj broj na oko 65 galona.

Izvor: Fraunhofer-Gesellschaft

Možda će vas zanimati