ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

'Projekt HE Ombla naizvediv i neprihvatljiv'

Građanska inicijativa 'Spasimo Omblu i njezine stanovnike' poslala nam je priopćenje za javnost o projektu HE Ombla i HEP-ovo javnog tribini organiziranoj na Sveučilišti u Dubrovniku. Priopćenje prenosimo u cijelosti: 

Nedavno je na Sveučilištu u Dubrovniku  HEP organizirao javnu tribinu na kojoj je sudjelovalo njihovo  stručno savjetodavno tijelo. 

HEP je ovakvom organizacijom još jednom pokazao kako nije objektivan, ni transparentan s obzirom da se radilo o običnom monologu jer su svoja mišljenja iznosili jedino stručnjaci koji su hvalili projekt. Objektivno bi bilo da su na taj isti skup pozvani i ostali stručnjaci koji smatraju da je projekt neprihvatljiv i neizvediv. Javna tribina je bila u 11 h kada je većina ljudi na radnim mjestima te nije u mogućnosti prisustvovati. Zaključujemo da je javna tribina bila neuspješna, neuvjerljiva,  jednostrana, neobjektivna i netransparentna. 

Namjera nam je upoznati javnost kako postoje i drugi znanstvenici koji smatraju da je  projekt neprihvatljiv, neizvediv, ekonomski neisplativ, da je štetan, opasan, rizičan. 

Ovim putem želimo ispravit izjavu prof. dr. sc. Tatjana Vlahović koja je rekla da je prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci građevinar (te je kao takav nekompetentan za razmatranu problematiku), a kao odgovor na pitanje prof. Teu Trostmann koji je iznio mišljenje prof. emeritus dr. sc. Ognjena Bonacci kao hidrologa. Naglašavamo da je prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci po obrazovanju i stručnom iskustvu (46 godina iskustva u zemlji i inozemstvu) građevinski inženjer i hidrolog (s posebnim naglaskom na specijalnost hidrologiju krša) te je već kao takav po obrazovanju i iskustvu mnogo bliži problematici izgradnje HE Omble nego svi oni koji su sudjelovali na skupu u Dubrovniku. 

Prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci  je priznati hrvatski i svjetski ugledni hidrolog koji je između ostalog  bio voditelj magistarskih i doktorskih disertacija skoro svih sadašnjih sveučilišnih profesora hidrologije u RH, ali i šire. 

Bio je voditelj više od deset nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata iz područja hidrologije i upravljanja vodnim resursima. Jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka  iz područja hidrologije krša. Njegova knjiga "Karst hydrology with special reference to the Dinaric karst", koju je izdao Springer Verlag, služi danas kao udžbenik na mnogobrojnim sveučilištima u svijetu (SAD, Meksiko, Španjolska, Italija, Švicarska itd.), o čemu je moguće uvjeriti se pretraživanjem na Internetu. 

Utemeljio je i u našu znanstvenu sredinu uveo novi interdisciplinarni predmet ekohidrologiju. Napisao je i knjigu istog naslova. Riječ je o prvome takvom djelu na hrvatskom jeziku, ali i o jednom od prvih pet izdanih u cijelome svijetu. U području hidrologije krša dao je nekoliko znanstvenih doprinosa priznatih u svjetskoj zajednici što se potvrđuje stalnim i mnogobrojnim citiranjem njegovih radova. U ISI Web of Knowledge su njegovi radovi citirani 582 puta dok su u SCOPUS-u citirani 420 puta (do 31. prosinca 2012.). 

Hrvatski hidrolog Ognjen Bonacci bio je dvije godine (2004.-2006.) predsjednik i zatim dvije godine (2007.-2008.) potpredsjednik "Bureau of IHP (International Hydrological Programme) - UNESCO - Paris" koji rukovodi međunarodnim hidrološkim programom. To je program u kojemu rade vodeći stručnjaci svijeta. 

Prvi je u svijetu objavio i objasnio specifično ponašanje naglih poplava u kršu te fenomen ograničenog maksimalnog protoka iz izvora u kršu što je od posebnog značenja za funkcioniranje izvora Omble. 

Izradio je preko 200 studija i projekata iz područja hidrotehnike i hidrologije. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova u vodećim svjetskim i domaćim časopisima. Veći se njih odnosi na problematiku hidrologije krša. 

Za svoj znanstveni rad primio je Državnu nagradu "Nikola Tesla" 1988. godine i Nagradu grada Splita 1988. godine. Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost donio je odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2010. godinu kojom dodjeljuje prof. dr. sc. OGNJENU BONACCIJU, redovitom profesoru u trajnom zvanju Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, NAGRADU ZA ŽIVOTNO DJELO za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području tehničkih znanosti. 

Ista je osoba 1999.g. isključena iz komisije za ocjenu studije utjecaja na okoliš HE Ombla jer je bio mišljenja: "da se radi o graditeljskom zahvatu visokog rizika kako s ekonomskog tako i s ekološkog stajališta, moj negativni stav potpuno je jasan i bio je pismeno dostavljen komisiji. Siguran sam da će izgradnja ove elektrane imati brojne negativne posljedice te se svim svojim stručnim i znanstvenim autoritetom zalažem da se problemi cjelovito sagledaju i da se ne srlja u njezinu izgradnju. Priđe  li se doista izgradnji ovog hidrotehničko objekta na projektirani način, naići će se na probleme koji će potvrditi pa čak i daleko promašiti moje sumnje. Konačni zaključak je bio da se predmetna studija ne može prihvatiti“. (navodi iz pisma tadašnjem predsjedniku Vlade RH mr. sc. Zlatku Mateši od 08. 12. 1999.).

Od svog mišljenja nije odustao ni dan danas. 

U emisiji radio Splita od 13. 06. 2012. između ostalog izjavio u svezi ekonomske isplativosti izgradnje HE Omble: "Poseban problem leži u činjenici da će doći sasvim sigurno, jer dolazi i u prirodnim uvjetima do prelijevanja vode iz sliva Omble u susjedne slivove. To definitivno može rezultirati time da oni neće moći napraviti akumulaciju do nivoa od 130-137 m nad morem  nego će ta njihova podzemna akumulacija biti mnogo niža, a ako je ona mnogo niža to znači da će proizvodnja struje biti mnogo mnogo manja nego što su oni predvidjeli". 

Kontaktirali smo prof. emeritusa dr. sc. Ognjena Bonacci te smo dobili njegovo mišljenje koje prenosimo uz njegovo dopuštenje: "Gotovo sam siguran da se HE Ombla neće graditi jer je ako ništa drugo preskupa i daje malo energije (ustvari nitko nema pojma koliko će energije moći proizvoditi). U Hrvatskoj nema novaca za njenu izgradnju, a međunarodni investitori baš i nisu voljni svoj novac bacati u vjetar". 

Navodimo još jedno stručno mišljenje prof. emeritusa dr. sc. Ognjena Bonaccia koje nam je poslao e-mailom: "Vezano s vašim javnim priopćenjem uputit ću vas na jedan veliki problem koji će posebno pogoditi vas iz područja Rijeke Dubrovačke, a o kojem do sada nitko nije vodio računa. Razumljivo je da se slobodno možete pozovete na mene (ako hoćete). Izgradnjom injekcijske zavjese drastično će se promijeniti cirkulacija  slatkih voda u priobalju, posebno u samoj izvorišnoj zoni krškog izvora Omble. Zbog toga će doći do promjena u postojećoj prirodnoj ravnoteži slatkovodnog krškog vodonosnika i slane morske vode u tom nevelikom, ali gusto naseljenom i socijalno-ekološki posebno vrijednom prostoru. Vrlo vjerojatno će doći do prodora slane morske vode što će uzrokovati nesagledive ekološke, ali i druge (socijalne) posljedice." 

Putem e-mail prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci poslao nam je članak objavljen u svjetski priznatom časopisu ECOHYDROLOGY u broju 2 od 2009. godine na stranicama 492-502. Naslov članka je „Negative impacts of grouting on the underground karst environment“ (Negativan utjecaj injektiranja na podzemni krški okoliš). Autori rada su Ognjen Bonacci, Sanja Gottstein i Tanja Roje-Bonacci. 

U prilogu ovog priopćenja nalazi se cjelokupni rad na engleskom jeziku, a u sklopu ovog priopćenja nalazi se prijevod malog dijela ovog rada. Ovim putem bila nam je namjera da upoznamo građane s najnovijim, a dosad u Hrvatskoj neobjavljenim stručnim mišljenjem o problematici  injektiranje i njegovim posljedicama. To je osobito važno stoga jer je injektiranje i injekcijska zavjesa osnovni sastavni dio projekta HE Ombla. 

SAŽETAK

Injektiranje je postupak kojim se različita materija (injekcijska smjesa) ubrizgava  u različite vrste prostora. Ovaj postupak ima širok raspon uporabe u modernom graditeljstvu posebno na krškim terenima već skoro 200 godina. Sastojci za pripremu injekcijske smjese uključuju pijesak, cement, glinu, punila, bentonit, asfalt, razne aditive i vodu. Gradnja brana na krškim područjima uvijek uključuje izvedbu velikih injekcijskih zavjesa. Tijekom njihove gradnje tisuće tona materijala se ubrizgavaju u krško podzemlje. Neki sastojci i kemikalije koji se koriste za pripremu smjese mogu biti toksični, neurotoksični ili kancerogeni te iritantni ili korozivi. Njihova uporaba je opasna i za ljude i za okoliš. Toksične komponente mogu zagaditi krške vodonosnike te mogu izazvati dugoročne opasne posljedice na krške podzemne vrste. I fizički i kemijski ovaj materijal brzo uništava podzemnu faunu i ubija ogroman broj rijetkih, ugroženih i endemskih vrsta. Ovo je izuzetno skup postupak iako, u mnogim slučajevima nije jako uspješan iz građevinske perspektive. Kad je gradnja injekcijske zavjese dovršena, hidrostatski pritisak na pregradu povećan je na najveću moguću razinu. Ovi visoki hidraulički pritisci ubrzavaju raspadanje ili širenje krških i međuslojnih pukotina ispod brane u različitom rasponu. Kao posljedica toga tijekom funkcioniranja brane mogu se povećati gubici vodne iz akumulacije. Ovaj rad donosi nekoliko primjera različitih negativnih utjecaja injektiranja materijala na hidrološki i ekološki režim krškog okoliša u Dinarskom kršu. 

Ostale zainteresirane upućujemo da detaljno izuče rad koji im je dat u prilogu.   

ZAKLJUČUJEMO:  Ovakva stručna mišljenja priznatog znanstvenika trebala bi se uvažiti ili barem ozbiljno razmotriti. Naravno, ima još stručnih mišljenja  koja također upozoravaju na štetnost i opasnost  projekta  HE Omble ponajviše za stanovništvo, a s kojima ćemo i dalje upoznavati javnost. 

U  ime članova GRAĐANSKE  INICIJATIVE „SPASIMO OMBLU I NJEZINE STANOVNIKE“

Ljubica Matović i Katarina Matović

Podijeli.