ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Fond braće Rockefeller odustaje od nafte

Na web stranici Fonda braće Rockefeller objavljeno je pažljivo sročeno obavještenje u kojem je najavljeno da se „obvezuju postupku od dva koraka u kojem će sve manje ulagati u fosilna goriva“.

Ovu su organizaciju 1940. godine osnovali nasljednici Rockefellera, a manja je od poznatije Fondacije Rockefeller. Zbog vremena objavljivanja, nakon nekoliko velikih prosvjeda za očuvanje okoliša održanih širom svijeta, a prije održavanja sastanka Ujedinjenih naroda u New Yorku, a i zato što naziv fonda nosi ime Rockefellera, čije bogatstvo dolazi iz firme Standard Oil, ovo je obavještenje izazvalo neviđenu pažnju.

Nije isto kao kad bi se nasljednici firme McDonald's odjednom odrekli mesa. Zapravo, Fond braće Rockefeller se u ovom smjeru kreće već godinama. 2010. godine njihov je odbor povjerenika odlučio uložiti i do 10 % svojih doprinosa u firme koje ispunjavaju ciljeve održivog razvoja. Ove godine njihov fond planira smanjiti ulaganja u ugljen i materijale bogate naftom na manje od 1 %. Pored toga, vrlo su pažljivi. To je „sveobuhvatna analiza“ preostalih ulaganja u fosilna goriva, koja bi mogla uključiti tradicionalnu naftu i prirodni plin kako bi se „donijela prava strategija za dalje smanjenje ulaganja nekoliko narednih godina.“ 

Smanjeno ulaganje u fosilna goriva nije novost 

Fondacija braće Rockefeller dospjela je na naslovnice, ali postali su jedan od barem sedamdeset filantropskih fondacija koje smanjuju ulaganja u fosilna goriva. Druga fondacija, Wallace Global Fund, je povela trend. Fondacija koja nosi ime potpredsjednika Franklina D. Roosevelta, Henrya Wallacea, počela je smanjivati ulaganja 2009. godine i od tad se zalaže da i druge fondacije urade isto.

Ellen Dorsey, izvršna direktorica te fondacije, rekla je da ih je inspirirao pokret o nediskriminaciji iz osamdesetih godina, te da nisu bili u dobroj poziciji da nagovore i ostale fondacije da ih poslušaju. Naposljetku mnoge od njih ovise o financiranju fondacije. „Nije teško, pogoduje nam“, rekla je Dorsey. „Ne gubimo na vrijednosti, zapravo nam na tržištu baš dobro ide.“ 

Financijska korist od smanjenih ulaganja 

Ljudi poput Dorsey njeguju takav pristup, tj. zalažu se da manje ulaganja može imati i financijskog smisla, a poslat će i snažnu poruku, što i rade nekoliko proteklih godina. Rekla je da im je pomogao argument koji je javnosti predstavio Bill McKibben. Naime, vrijednost firmi koje se bave energijom većinom se zasniva na zalihama uglja, plina i nafte koji se nalaze pod zemljom.

Kako klimatske promjene budu sve gore, sve će se više donositi zakoni koji takvim firmama otežavaju eksploataciju tih izvora, a možda će to biti čak i nezakonito. Tada bi fosilna goriva postala dobra koja bi bila beskorisna za svaku uporabu. To bi snizilo cijenu firmama koje se bave energijom, a koje su zaradile novac tako što su ta dobra vadila iz zemlje. 

Suprotno mišljenje 

Izvršni direktor firme Shell imao je suprotno mišljenje. On je objasnio da bi sve veći broj ljudi i ekonomski razvoj u zemljama poput Kine i Indije postavio veće zahtjeve za energijom, a „fosilna goriva bi i dalje igrala veliku ulogu u energetskom sustavu“. U firmi Shell ne vjeruju da će takva dobra postati zalihe kao rezultat trenutačnih ili budućih zakona koji se tiču ugljika. 

Ipak, neke fondacije i ulagači su detaljnije razmotrili taj problem. „Pokret o jednakosti zasnivao se na etičkim pitanjima“, rekla je Dorsey. „U njemu su govorili: „Nije uredu ulagati u firme koje posluju sa Južnom Afrikom“. Taj pokret kaže: „Nije uredu ulagati u firme koje se bave fosilnim gorivima, a odbijaju se uskladiti s prijenosom energije – ali, također je glupo, jer to neće biti dobro dugotrajno ulaganje.““ 

Što dalje? 

Prerano je da znamo kako će se razvijati teorija o gomilanju takvih dobara. Jednim dijelom ovisi o tome kakvi će zakoni o klimatskim promjenama biti doneseni. U SAD-u Agencija za zaštitu okoliša predlaže zahtjev od smanjenja 30 % razine ugljika iz elektrana do 2030. godine (u usporedbi s razinom iz 2005. godine). Iduće će godine Ujednjeni narodi održati važan sastanak o klimatskim promjenama. Međutim, trenutno takvi čvrsti zakoni ostaju tek hipotetički.

Nova usmjerenost na financijske implikacije ulaganja u naftu se čini kao znak sve veće svijesti o praktičnosti onoga što govore aktivisti za očuvanje okoliša, a potrebno je pokazati ulagačima da im manje ulaganje pogoduje, ali ih čini i bogatima. 

Izvor: NewYorker

Podijeli.