ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Želite li biti dio tehnološke budućnosti morat ćete stalno biti online

Era predvidivog tehnološkog napretka obilježenog Mooreovim zakonom približava se kraju. Otvoreno je pitanje kojim će se putem tehnologija nastaviti razvijati.

Kada je 1971. godine Intel objavio svoj prvi komercijalni mikroprocesor, Intel 4004, koji je sadržavao 2300 tranzistora veličine krvne stanice, titulu najbržeg automobila držao je Ferrari Daytona s dostignutih 280 km/h, a najviša zgrada na svijetu bili su blizanci u New Yorku, koji su dosezali 415 metara.

Tehnološki napredak tada je krenuo eksponencijalno rasti, u korak prateći predviđanje Gordona Moorea, suosnivača Intela. Moore je predvidio da će se moć procesora udvostručiti otprilike svake dvije godine. Rezultat tog rasta je Intelov najnoviji procesor Skylake, koji sadrži nevjerojatne 1.75 milijarde tranzistora, toliko malih da bi pola milijuna tih tranzistora stalo na jedan jedini tranzistor Intela 4004.

Eksponencijalni tehnološki napredak ima svoj kraj

Da su automobili i zgrade slijedili isti trend, danas bismo imali auto čija bi maksimalna brzina bila jednaka desetini brzine svjetlosti, a vrh najviše zgrade bio bi na pola puta do Mjeseca.

Posljedice Mooreova zakona vidimo svuda oko sebe, u moru tehnoloških čuda od kojih mnoga svi mi svakodnevno koristimo. No, detaljnija analiza stanja u tehnološkom svijetu daje naslutiti da se Mooreov zakon ‘približava kraju'. Manji tranzistori više ne vode nužno jeftinijim i boljim procesorima jer se došlo do krajnjih granica mogućnosti čipova baziranih na siliciju.

No, to nikako ne znači da će doći do zastoja u napretku tehnologije, već samo do njegova usporavanja i preusmjeravanja fokusa. Kako sada stvari stoje, 3 su područja koja će obilježiti budućnost tehnologije.

Tri područja tehnološkog napretka u budućnosti

Prvo područje je definitivno software. Uspjeh AlphaGo programa protiv jednog od najboljih igrača drevne igre Go, Lee Sedola, svjedok je napretka koji je u području software-a postignut. Činjenica da na ploči na kojoj se igra Go ima više mogućih pozicija nego što je čestica u svemiru definitivno je pokazatelj da u ovoj igri računalo ne može pobijediti oslanjajući se isključivo na procesorsku snagu i preračunavanje ishoda svih mogućih pozicija na ploči.

Lee Sedol je izgubio, dakle, zahvaljujući software-u potpomognutom moćnim hardware-om. AlphaGo temelji se na tehnologija takozvanog dubokog učenja, kojim se nastoji modelirati (barem djelomično) rad ljudskog mozga. Pobjeda u ovako složenoj igri dokaz je dalekog puta koji je software prevalio i njegova golema potencijala u tehnološkoj budućnosti.

Drugo područje su takozvani oblak (eng. cloud) i internet stvari. Kada su se računala pojavila na tržištu, njihove mogućnosti su uvelike ovisile o karakteristikama procesora koji su ih pogonili.Danas to više nije tako. I bez značajnog poboljšanja hardware-a, današnja računala i pametni telefoni imaju na raspolaganju goleme računalne resurse samom činjenicom da su spojeni na internet. Putem interneta, dostupni im postaju mnogi servisi, informacije i usluge, koje sve više i više postaju dominantna značajka pri odabiru hardware-a.

Treće područje je nova arhitektura procesora, koji se sve više okreću od procesora opće namjene ka specijaliziranim procesorima. Osim specijaliziranih procesora, poput onih koji se bave obradom slike, još jedna alternativa današnjoj arhitekturi procesora jesu kvantna računala, koja mogu istovremeno obrađivati ogromne količine podataka zahvaljujući neobičnim svojstvima kvarkova.

Obje arhitekture idu u istom smjeru - ugrađivanju u specijalizirani hardware čije je resurse moguće koristiti putem interneta, u oblaku. Očito je dakle, da u tom kontekstu hardware pametnih telefona i osobnih računala postaje manje bitan.

Računalstvo u oblaku i širokopojasni pristup internetu su budućnost

Što to znači u praksi? Mooreov zakon nije fizički zakon, već rezultat centraliziranog planiranja kojim se tehnološka industrija vodila posljednjih nekoliko desetljeća. Ograničenja s kojima se industrija danas susreće dovode do promjena u pristupu tehnologiji. Krajnji korisnici to vjerojatno i neće osjetiti s obzirom na to da je njihov fokus sada na uslugama koje su im dostupne, a ne hardware-u koji im iste omogućuje.

Tvrtke će se, s druge strane, sve više okretati prema računalstvu u oblaku. Tvrtke poslužitelji poput Microsofta, Amazona, Googlea, Alibabe i Tencenta, ulažu ogromne resurse u takozvani oblak, nudeći sve više spremišnog prostora, procesorske snage i usluga krajnjim korisnicima. Sve je manje ulaganja u kupnju nove opreme za urede, a sve više u pristup uslugama koje se na internetu nude.

Kriteriji se mijenjaju, ali napredak ne staje

Dugo je vremena kriterij napretka slijedio Mooreov zakon i njegovo predviđanje o udvostručavanju procesorske snage svake dvije godine. No, kako je takav pristup doveo do zasićenja, napredak tehnologije počeo je poprimati drugačiji smjer, i sada je jasno da je budućnost u oblaku i povezanosti, a ne više u sirovim performansama hardware-a.

Napredak tehnologije neće stati zbog prestanka važenja Mooreova zakona. On će (možda) biti usporen, ali će i dalje ići naprijed. Potreba za novim kriterijima napretka dovela je i do promjene u mentalnom sklopu krajnjih korisnika, koji pod utjecajem tehnološke industrije sada stvari ne gledaju kroz takt procesora, već kroz pristup uslugama. Važno je biti spojen, sve ostalo lako će se riješiti.

Izvor: Economist

Podijeli.