Um i mozak

10 zabavnih i fascinantnih činjenica o ljudskom pamćenju

Dajan Radović

6. Prikazi amnezije u filmovima su uglavnom netočni
Amnezija je često sredstvo radnje u filmovima, ali su ti prikazi često jako netočni. Na primjer, koliko ste često vidjeli da lik u nekom filmu izgubi pamćenje od udarca u glavu i da mu se onda to pamćenje čudesno povrati nakon što pretrpi drugi udarac u glavu?

Postoje dvije vrste amnezije:

  • Anterogradna amnezija: gubitak sposobnosti formiranja novih sjećanja.
  • Retrogradna amnezija: gubitak sposobnosti sabiranja prošlih sjećanja, iako sposobnost stvaranja novih može ostati neoštećena.

Iako većina filmova prikazuje retrogradnu amneziju, anterogradna amnezija je ustvari puno uobičajenija. Najpoznatiji slučaj anterogradne amnezije bio je bolesnik u literaturi znan kao H.M. 1953. je imao operaciju na mozgu u nadi da mu pomogne zaustaviti napadaje izazvane ozbiljnim oblikom epilepsije. Operacijom su uklonjena oba hipokampusa, a to su područja mozga snažno povezana s pamćenjem. Kao rezultat toga, H.M. više nije mogao formirati nikakva dugoročna sjećanja.

Popularni filmovi i televizijske emisije nastoje prikazati takav gubitak pamćenja kao prilično čestu pojavu. Međutim, pravi slučajevi potpune amnezije o nečijoj prošlosti i identitetu su ustvari vrlo rijetki.

Najčešći uzroci amnezije jesu:

  • Trauma. Fizička trauma (kao što je automobilska nesreća) može izazvati da žrtva izgubi određeno sjećanje na sam događaj. Emocionalna trauma kod ljudi koji su bili žrtve seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu, može izazvati kod pojedinca da izgubi sjećanje na specifične situacije.
  • Lijekovi. Određeni lijekovi mogu se koristiti za izazivanje privremene amnezije, posebno tokom medicinskih procedura. Kad lijekovi prestanu djelovati, sjećanje se vraća u normalno stanje.

7. Miris može biti moćan okidač za pobuđenje sjećanja
Jeste li ikada primijetili kako određeni miris može izazvati navalu jasnih sjećanja? Miris kolačića koji se peku može vas podsjetiti na vrijeme u djetinjstvu kada ste provodili vrijeme kod bake. Miris određenog parfema može vas podsjetiti na bivšeg partnera s kojim je veza neugodno prekinuta. Zašto je miris tako jak okidač za pobuđenje sjećanja?

Kao prvo, mirisni živac je smješten vrlo blizu amigdale, područja u mozgu koji je povezan s doživljajem emocije, kao i s emocionalnim sjećanjem. Nadalje, mirisni živac je vrlo blizu hipokampusu, koji je povezan sa sjećanjem. Sama sposobnost osjeta mirisa je jako povezana sa pamćenjem. Istraživanje je pokazalo da je mogućnost prepoznavanja mirisa ustvari smanjena onda kada su oštećena područja mozga povezana s pamćenjem. Kako biste prepoznali miris, morate zapamtiti kada ste ga prije osjetili te ga onda povezati sa vizualnom informacijom koja se desila u to isto vrijeme.

8. Svakim formiranjem sjećanja stvaraju se nove veze u mozgu
Istraživači su dugo vjerovali da su promjene u neuronima mozga povezane sa formiranjem sjećanja. Danas, većina stručnjaka vjeruje da je formiranje sjećanja povezano sa jačanjem postojećih veza ili razvojem novih veza između neurona.

Veze između živčanih stanica poznate su kao sinapse te one omogućavaju da informacije nošene u obliku živčanih impulsa putuju iz jednog neurona u drugi. U ljudskom mozgu ima bilijun sinapsi koje formiraju složenu i fleksibilnu mrežu koja nam omogućuje da osjećamo, ponašamo se i mislimo. Sa učenjem i pamćenjem novih informacija povezane su promjene sinaptičkih veza u područjima mozga kao što su moždana kora i hipokampus.

U istraživanju sprovedenom u medicinskoj školi u New Yorku, istraživači su promatrali formaciju sinapsi u mozgovima genetski modificiranih miševa. Otkrili su da su kod mladih miševa, sitne isturene niti koje se ponekad razviju u dulje izbočine na receptorskom kraju neurona, rasle velikom brzinom. Ta brzina rasta podudarala se rapidnim razvojem vizualnog korteksa. Iako je mnogo tih sićušnih niti s vremenom uvenulo, mnogo ih je i nastavilo razvoj u potpuno razvijene receptore.

Vodeći istraživač Wen-Biao Gan objasnio je neke detalje u intervjuu za znanstveni portal, "Naše je viđenje bilo da kada učite i pamtite, ne morate ustvari kreirati mnogo novih sinapsi i riješiti se starih. Morate samo modificirati snagu već postojećih sinapsi za kratkoročno učenje i pamćenje. Međutim, vrlo je vjerojatno da se nekoliko sinapsi eliminira da se postigne dugoročno pamćenje."

Jasno je da je od velike važnosti održavati zdrav mozak i sinapse. Pogoršanje sinapsi zbog bolesti ili neurotoksina povezano je sa spoznajnim problemima, gubitkom pamćenja, promjenama u raspoloženju i ostalim promjenama u funkciji mozga.

Kako ojačati sinapse:

  • Izbjegavati stres. Istraživanje je otkrilo da se pretjerano izlaganje stresu može uplesti u neurotransmitersku funkciju. Druga su istraživanja otkrila da stres smanjuje neurone u prefrontalnom korteksu i hipokampusu.
  • Izbjegavati droge, alkohol i druge neurotoksine: Korištenje droge i pretjerano konzumiranje alkohola povezano je sa sinaptičkim pogoršanjem. Sinaptički gubitak može izazvati i izlaganje opasnim kemikalijama kao što su teški metali i pesticidi.
  • Mnogo vježbati: Redovita fizička aktivnost pomaže u opskrbljivanju mozga kisikom, koji je bitan za formaciju i razvoj sinapsi.
  • Stimulirati mozak: Istraživači su otkrili da će stariji ljudi koji se bave aktivnostima stimuliranja mozga mnogo teže razviti demenciju. Također, ljudi sa većom edukacijom imaju više sinaptičkih veza u mozgu.

9. Dobar san može poboljšati pamćenje
Vjerojatno ste čuli o mnogo razloga kako se dobro naspavati. Još od 1960-tih, istraživači su primijetili važnu vezu između spavanja i pamćenja. Uz to što pomaže pamćenju, spavanje igra glavnu ulogu kod učenja novih informacija. Jedno je istraživanje otkrilo da je uskraćivanje spavanja učenicima nakon što su nešto novo naučili značajno umanjilo sjećanje na to novo gradivo čak do tri dana kasnije.

Otkriveno je i da je utjecaj spavanja na proceduralno pamćenje puno jači nego na deklarativno pamćenje. Proceduralno pamćenje uključuje motorne i vještine uočavanja, dok deklarativno pamćenje uključuje pamćenje stvari.

10. Gubitak pamćenja u starosti ne mora biti neizbježan
Iako Alzheimerova bolest i ostali problemi pamćenja povezani sa starenjem pogađaju mnogo starijih ljudi, gubitak pamćenja u starosti ne mora biti neizbježan. Određene sposobnosti stvarno opadaju s godinama, ali istraživanja su otkrila da osobe u 70-im često rješavaju neke testove jednako dobro kao i oni u 20-ima. Neke vrste pamćenja se čak povećavaju s godinama.

Iako istraživači još nastoje shvatiti zašto točno neki stariji ljudi uspijevaju održati savršeno pamćenje dok se neki drugi muče s tim, do sada je predočeno nekoliko faktora. Kao prvo, mnogo stručnjaka vjeruje da genetska komponenta ima veze sa održavanjem pamćenja u poznim godinama. A kao drugo, vjeruje se da i stil života igra važnu ulogu.

"Mislim da je u velikoj mjeri to veza između karaktera i odgoja", objašnjava dr. Bruce S. McEwen. "Genetska ranjivost povećava vjerojatnost da će životno iskustvo imati utjecaja." Što se može poduzeti da se spriječe negativni efekti starenja?

Prema deset godina dugom istraživanju, imati snažan osjećaj vlastite uspješnosti povezan je sa zadržavanjem dobrog pamćenja u starosti. Samouspješnost se odnosi na osjećaj kontrole koji ljudi imaju nad svojim životima i sudbinom. Taj je jak osjećaj samouspješnosti također povezan sa smanjenom razinom stresa. Kao što je i ranije spomenuto, visoke razine kroničnog stresa povezane su sa uništavanjem centara pamćenja u mozgu.

Iako ne postoji 'brzo rješenje' da se osigurate da će vam pamćenje ostati netaknuto u starosti, istraživači vjeruju da su izbjegavanje stresa, aktivan stil života i psihička angažiranost važni načini za smanjenje opasnosti od gubitka pamćenja.

Izvor: About

Učitaj još...

Možda će vas zanimati