ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Evo zašto posežemo za kasnonoćnim zalogajima

Nakon što ste proždrijeli četvrti keks zaredom kupajući se u svjetlu hladnjaka, jeste li ikad pomislili, "To mi nije dovoljno" te pošli tražiti još nešto za prigristi?

Istraživači sa Sveučilišta Brigham Young prikazali su u novom svjetlu razlog zbog kojega vi, vaši prijatelji, susjedi i većina ljudi koje poznajete imaju naviku prizalogajiti u noći: neki dijelovi mozga ne dobivaju jednaku količinu endorfina uvečer.

U najnovijoj studiji, koja se može naći u akademskom časopisu Brain Imaging and Behavior, profesori koji se bave znanošću o tjelesnoj aktivnosti zajedno s Brockom Kirwanom, neuroznanstvenikom sa Sveučilišta Brigham Young, koristili su funkcionalnu magnetsku rezonancu kako bi snimili moždane aktivnosti ispitanika, odnosno njihove moždane reakcije na slike visokokalorične (slatkiši, pečena hrana, sladoled, brza hrana) i niskokalorične (povrće, voće, riba, žitarice) hrane u različitim dijelovima dana. Sudionici su gledali 360 slika tijekom dvije odvojene sesije održane u razmaku od dva tjedna; jedna je održana tijekom jutarnjih sati, a druga tijekom večernjih.

Travis Masterson, vodeći autor studije, koji je proveo istraživanje u sklopu svoje magistarske radnje pod mentorstvom Jamesa LeCheminanta, kaže kako je namjera bila bolje razumjeti utječe li doba dana na neuralne reakcije na slike hrane.

Kao što se i očekivalo, rezultati su pokazali kako slike hrane, osobito visokokalorične hrane, izazivaju više neuralnih reakcija, no da su te neuralne reakcije niže uvečer.

Pokazalo se kako su sudionici subjektivno bili više zaokupljeni hranom po noći iako su njihove razine gladi i sitosti bili slične onima tijekom ostalih dijelova dana.

Masterson kaže kako je "moguće da u noći pojedete više hrane zbog toga što vas tada hrana ne ispunjava tolikim zadovoljstvom, barem vizualno" te da je "moguće da jedenje u noći nije dovoljno zadovoljavajuće pa jedete još više kako bi ste pokušali postati zadovoljni".

"Smatrali smo da će reakcije biti veće u noći zato što imamo naviku jesti više potkraj dana", kaže profesor koji se bavi znanošću o vježbanju i suautor studije Lance Davidson. "Međutim, sama spoznaja da naš mozak reagira drukčije u različitim razdobljima dana, mogla bi biti povezana s jedenjem."

Ipak, istraživači su napomenuli da je ovo preliminarna studija te da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se ova saznanja potvrdila te kako bismo ih bolje razumjeli. Sljedeći korak bio bi utvrditi koliki utjecaj ove neuralne reakcije imaju na navike jedenja kao i na kontroliranje težine.

Masterson, koji ujesen odlazi na Sveučilište Pennsylvania kako bi radio na svom doktoratu, kaže kako mu je studija pomogla da obraća više pažnje na to kakav osjećaj na njega ostavlja hrana ujutro, a kakav uvečer. A za svoje kasnonoćne navike kaže: "Sam sebi kažem da to i nije toliko zadovoljavajuće koliko bi trebalo biti. To mi pomaže da po noći izbjegavam prečesto prigristi nešto."

Izvor: Brigham Young University, ScienceDaily

Podijeli.