ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Jezik oblikuje potreba mozga za jasnoćom i jednostavnošću

U današnje vrijeme svi smo svjesni promjena koje zahvaćaju jezik. Razvojem današnjega društva i tehnologije došlo je do potrebe prilagodbe samoga načina komunikacije. Tako su danas među popularnijim pojavama u hrvatskom jeziku posuđenice (uglavnom iz engleskog jezika) i skraćene forme izražavanja.

U svakodnevnom općem i poslovnom govoru možemo naći strane riječi poput: event, miting, printer, surfati, lajkati itd.  Također je popularno u dopisivanju koristiti skraćenice kao što su:  vtp (volim te puno), brb (be right back - brzo se vraćam), pa čak se i u poslovnom svijetu uvlače u formu poslovnog dopisivanja, npr. LP (Lijep pozdrav).  Poseban je i fenomen oživljavanja prošlog glagolskog vremena aorista u SMS porukama (Vidjeh te na stanici. Javi se.).  Lakše je koristiti printer, nego pisač, kraće pretraživanje Interneta nazvati surfanjem ili u žurbi poslati brb umjesto vraćam se odmah. Ove jezične pojave služe tome da se popune rupe u leksiku, ponekad su pak bolja alternativa hrvatskim tvorenicama jer su prepoznatljivije i korisnije u izvornom obliku, a isto tako nam neke od njih štede vrijeme, u slučaju SMS poruka i novac.

Jezik se prilagođava oduvijek
Jezik se ne prilagođava samo u današnje vrijeme, on je oduvijek bio fleksibilan, otvoren i promjenljiv. Jezik je komunikacijski alat i treba imati na umu da se njime koristimo kako bismo izrazili svakakve koncepte, a njihov broj i oblik se mijenjaju.  U kolikoj mjeri promjene čuvaju čistoću jezika i do koje mjere se čistoća jezika mora čuvati je diskutabilno, no sljedeći tekst opisuje jedno istraživanje tima sa Sveučilišta u Rochesteru i Georgetownu, koje je rezultiralo zanimljivim i znanstveno potkrijepljenim načinom gledanja na jezične promjene - promjene u jeziku se mogu temeljiti na ekonomiji.

Kognitivni znanstvenici imaju dobre vijesti za jezične puriste koje zgražava nagrđenostnjihovog materinjeg jezika. Koristeći umjetan jezik u pažljivo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, tim sa Sveučilišta u Rochesteru i Sveučilišta u Georgetownu otkrio je da su mnoge promjene u jeziku jednostavno način na koji mozak osigurava što je moguće precizniju i jezgrovitiju komunikaciju.

„Naša istraživanja pokazuju da ljudi preoblikuju jezik kada je struktura pretjerano zalihosna ili pak zbunjujuća.“ ustvrdio je T.Florian Jaeger, docent u području znanosti na Rochesteru i suàutor istraživanja objavljenog u Proceedings of the National Academy of Sciences. „Istraživanje je također pokazalo da radije koristimo jezike koji najučinkovitije prenose informacije te uravnotežuju trud i jasnoću.“

Jezici strukturalno slični
Sklonost mozga prema učinkovitoj komunikaciji je vjerojatno temeljni razlog zašto su mnogi ljudski jezici strukturalno slični, tvrdi Maryia Fedzechkina, doktorandica na Rochesteru. Opet iznova, lingvisti nalaze skoro identične gramatičke konvencije u naočigled nepovezanim jezicima diljem svijeta. Već desetljećima se raspravlja o značenju tih sličnosti: jesu li ponavljajuće strukture ostaci davnih zajedničkih korijena, jesu li jednostavno puka slučajnost ili odražavaju temeljne aspekte ljudske spoznaje?

Istraživanje podupire zadnju tezu, tvrdi Elissa L. Newport, profesorica neurologije i upraviteljica Centra za plastičnost i oporavak mozga u Georgetownu i bivša profesorica neuroznanosti i kognitivnih znanosti na Rochesteru. Ona tvrdi da „Pristranost koju učenici jezika imaju prema učinkovitosti i jasnoći djeluje kao filtar pri prenošenju jezika iz generacije u generaciju.“ Izmjene se u jezik uvode na mnoge načine, uključujući utjecajem drugih jezika i promjenama u naglascima i izgovoru. „Međutim, ovo istraživanje je otkrilo da oni koji uče jezik ga i mijenjaju, čineći ga boljim – lakšim za upotrebu i primjerenijim za komunikaciju.“ kaže Newport. Taj proces također dovodi do ponavljajućih uzoraka u različitim jezicima.

12
Podijeli.