ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Marihuana smanjuje dio mozga, ali povećava umreženost

Prva sveobuhvatna istraga o učincima dugotrajne upotrebe marihuane otkrila je da u početku dolazi do smanjenja određenog dijela mozga kod stalnih korisnika no njihov mozak to aktivno nadoknađuje stvaranjem većeg broja veza pogotovo kod korisnika koji su počeli konzumaciju u mlađoj dobi.

Postoji razlog zašto svako novoobjavljeno istraživanje o marihuani izaziva mnoge rasprave u javnosti. Čak i znanstvenici koji istražuju njezine učinke na ljudski organizam ne mogu se jednoglasno složiti koji su oni točno. Samo ove godine, neka istraživanja sugerirala su da učestala konzumacija marihuane kod muškaraca može uzrokovati smanjenje kvalitete sperme, dok je druga studija identificirala marihuanu kao mogući lijek za autoimune bolesti. Jedna studija je ukazala da marihuana nema nikakav utjecaj na IQ, a jedna da njena konzumacija u tinejdžerskoj dobi može uzrokovati kognitivno propadanja, a i smanjenje IQa.

Tim neuroznanstvenika u SAD-u završio je prvu sveobuhvatnu istragu o učincima dugotrajne upotrebe marihuane, a ono što su uočili mogao bi biti put do objašnjenja i rješenja zbrke. Jedna stvar je jasna - mozak ljudi koji koriste marihuanu bitno se razlikuje od onog njihovih vršnjaka. Učinci droge nisu različiti samo ovisno o količini koja se konzumira već se razlikuju i ovisno o tome u kojoj dobi se počela konzumirati.

Što nas je naučilo 20 godina istraživanja o kanabisu?

Tim iz Centra za zdravlje mozga Sveučilišta u Teksasu, regrutirao je relativno veliku skupinu sudionika, uključujući 48 odraslih korisnika marihuane i 62 osobe istoga spola i godina koji nisu korisnici. Sudionici su birani tako da se ukloni utjecaj faktora na rezultate kao što su spol, dob, nacionalnost te konzumaciju duhana i alkohola. Korisnici marihuane klasificirani kao "kronični korisnici" koji je konzumiraju u prosjeku tri puta dnevno posljednjih 10 godina, a ne pokazuju znakove psihoze ili neuroloških poremećaja.

Sudionici su prolazili kroz niz testova kognitivnih sposobnosti, dok je njihova moždana aktivnost mjerena pomoću MRI uređaja. Analizirane su tri osobine mozga, uključujući volumen regije pod nazivom orbitofrontalni korteks (OFC), kako je OFC povezan s drugim područjima mozga i strukturni integritet moždanog tkiva. OFC je područje mozga povezano s osjećajem ovisnosti, sposobnosti za donošenje odluka te povećanog broja moždanih veza.

Kognitivne ispitivanja pokazala su niži IQ kod kroničnih korisnika marihuane, a skeniranje mozga pokazalo je manji volumen mozga u OFC regiji, ali tim je oprezan kod uspostavljanja korelacije između ovih rezultata.

Naime, u građi mozga kroničnih korisnika marihuane primijećena je veća premreženost različitih dijelova mozga te povećanje strukturalnog integriteta moždanog tkiva. Ova povećanja pojavljuju se odmah u samom početku konzumiranja marihuane te postaju značajnija tijekom uporabe ali do određenog stupnja. Nakon šest do osam godina kronične upotrebe marihuane, ova povećana povezanost počinje opadati, ostavljajući dugoročne posljedice smanjenog orbitofrontalnog korteksa a tek nešto veću premreženost od prosjeka.

Ova studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences ne isključuje rezultate koje su pokazale neke ranije studije da kod ljudi s manjim orbitofrontalnim korteksom u dječjoj dobi postoji veća mogućnost da će postati ovisnici o marihuani te da je upravo iz tog razloga i izmjeren manji obujam tog dijela mozga kod kroničnih korisnika. Ono što do sada jest dokazano jest da će u određenom početnom razdoblju konzumacije nevjerojatno prilagodljiv ljudski mozak učinjenu štetu pokušati nadoknaditi na drugi način osobito kod korisnika mlađe dobi.

Izvor: SciAlert

Podijeli.