ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Pet načina kako ojačati svoj mozak

Ljudi su oduvijek pokušavali shvatiti što ih čini takvima kakvi jesu. Potraga za odgovorom odvijala se kroz mnoga područja (umjetnost, filozofija, religija, znanost) i još uvijek traje. Mogući odgovori mijenjaju se ovisno o pristupu. Budući da znanost istražuje fizičku stvarnost, znanstveno shvaćanje čovjeka počinje sa shvaćanjem kompleksnog organa teškog svega 1,3 kg – ljudskog mozga.

Zaboravili ste gdje ste jutros ostavili svoje ključeve? Ili ste možda zaboravili svoj kišobran u uredu prije kišne večeri. Ne brinite se, to vjerojatno nije znak Alzheimerove bolesti – svatko ponekad zna biti zaboravan.

Kako „baby boom“ generacija doseže dob za umirovljenje, u porastu je učestalost Alzheimerove bolesti i drugih tipova demencije koje polako narušavaju sposobnost mozga da stvara nova sjećanja, da se prisjeća starih i obavlja druge mentalne i fizičke zadatke. Prema izvještaju Alzheimer Association iz 2007. godine, više od 5 milijuna Amerikanaca trenutno živi s tom bolešću, a broj oboljelih bi do 2050. godine mogao doseći 16 milijuna ljudi.

Znanstvenici još uvijek pokušavaju odgonetnuti mnoge tajne mozga: kako naš mozak obrađuje informacije, kako funkcionira pamćenje, kako mozak stari i kako se bolesti poput Alzheimerove bolesti razvijaju, tako da možemo bolje razumjeti vlastite umove i kako ih očuvati zdravima.

Međutim, iako još uvijek imamo puno toga za naučiti o našim glavama, dosadašnjim istraživanjima došli smo do nekoliko načina za održavanje svog organa za mišljenje u formi, sada i u starosti.


1. Jedite hranu za mozak
Vi ste ono što jedete ili barem vaš mozak je. Prehrana koja se sastoji od tzv. junk hrane može pretvoriti vaš mozak u to isto, pošto trans masti i zasićene masti, često prisutne u jako obrađenoj hrani, mogu negativno djelovati na sinapse u mozgu. Sinapse povezuju neurone u mozgu te su važne za učenje i pamćenje. S druge strane, uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama koje nalazimo u lososu, orasima i kiwiju može dati poticaj sinapsama i pomoći u borbi protiv mentalnih oboljenja, depresije pa sve do demencije.

2. Tjelovježba
Prema nekim istraživanjima, dobra tjelovježba također može poboljšati vaše pamćenje, pomoći vam da jasnije mislite te smanjiti rizik od razvoja kognitivnih oboljenja. Pošto vježba uzrokuje blagi stres u tijelu, uzimajući dragocjenu energiju potrebnu od strane mozga, ona potiče oslobađanje kemikalija koje nazivamo faktori rasta koji čine neurone mozga snažnijima i zdravijima. Stručnjaci smatraju da je optimalno vježbati pola sata svaki drugi dan. Također, ne zaboravite na istezanje: ono može pomoći smanjiti stres koji utječe na memorijske centre vašeg mozga.

3. Vježbajte mozak
Vježbajte svoj mozak uz pomoć mozgalica, križaljki i memorijskih igara. Istraživanja su pokazala da korištenje tih alata za održavanje mentalne aktivnosti može smanjiti rizik od razvoja demencije izgradnjom i održavanjem rezerve stimulacije u vašem mozgu. Čak i praćenje trenutne političke kampanje može pružiti poticaj za sustave koji kontroliraju pozornost i učenje.

4. Memorijski trikovi
Držanje informacije pohranjene u memorijskim bankama i održavanje memorije s dobi također može biti stvar kontrole uma. Primjerice, povjerenje u vlastite kognitivne sposobnosti može utjecati na to kako dobro vaše pamćenje funkcionira, osobito kod starijih osoba. Neki stariji ljudi imaju tendenciju kriviti dob za propuste u sjećanju, no bez obzira na to da li je to uzrok ili nije, oni tako mogu spriječiti sebe da se pokušaju prisjetiti. Predviđanja također mogu poboljšati pamćenje: ako imate dobru predodžbu o informacijama koje ćete se morati prisjetiti kasnije, vjerojatnije ćete ih se sjetiti.

5. Odmorite se
Spavanje daje vašem mozgu priliku da ponovno reproducira sjećanja na dan i objedini ih za dugotrajno skladištenje. Prema jednom istraživanju, mozak može vršiti pregled mnogo brže kada spavate nego kada ste budni, tako da cjelonoćno učenje tipično za većinu studenata definitivno nije preporučljivo. Popodnevno spavanje od 90 minuta može pomoći učvrstiti dugoročna sjećanja, poput događaja ili vještina koje pokušavate svladati.

Naravno, nijedna od ovih uputa nije sama po sebi dovoljna. Neka istraživanja sugerirala su da je razvoj Alzheimerove bolesti i drugih tipova demencije djelomično stvar genetike.

Jedno takvo istraživanje, predstavljeno u na Alzheimer Association International Conference on Alzheimer's Disease, sugeriralo je da postoji veza između majki koje razvijaju Alzheimerovu bolest i šanse da njihova djeca budu zahvaćena tom bolešću u starijoj dobi. Prema drugom istraživanju, postojanje određenog obrasca proteina je faktor rizika za tu bolest.

Zasad, nitko ne može predvidjeti tko hoće, a tko neće razviti demenciju. Dok znanstvenici rade na pronalaženju boljih pokazatelja bolesti i lijekova, najbolje ali i jedino što možemo učiniti je održavati svoj mozak i tijelo zdravima.

Izvor: Live Science

Podijeli.