Um i mozak

Stephen Hawking: 'Poslije smrti nema raja, to je bajka'

Iris Hazler

U ekskluzivnom intervjuu za Guardian, kozmolog dijeli svoje misli o smrti, M-teoriji, ljudskoj svrsi i našem postojanju općenito. ''Uvjerenje da nas čeka raj ili zagrobni život je 'priča iz bajke' za ljude koji se boje smrti'', kazao je Stephen Hawking. U intervjuu koji ističe njegova čvrsta odbacivanja vjerskih uvjerenja, najistaknutiji britanski znanstvenik je rekao kako ne postoji ništa iza trenutka kada mozak zatreperi posljednji put.

Hawking, kojem je dijagnosticirana bolest motornih neurona u dobi od 21 godine, podijelio je svoje misli o smrti, ljudskoj svrsi i našoj šansi postojanja. Očekivalo se kako će neizlječiva bolest ubiti Hawkinga u roku od nekoliko godina od pojave prvih simptoma, izgledi koji su okrenuli mladog znanstvenika Wagneru, ali u konačnici su ga doveli do toga da uživa u životu više, unatoč oblaku koji visi nad njegovom budućnosti.

"Živio sam s izgledima za ranu smrt posljednjih 49 godina. Ne bojim se smrti, ali se ne žurim umrijeti. Ima toliko toga što želim učiniti prije toga. Smatram da mozak kao računalo koje će prestati raditi kada prestanu raditi i njegovi sastavni dijelovi. Ne postoji raj i zagrobni život za pokvarena računala - to je bajka za ljude koji se boje mraka." izjavio je Hawking.

Hawkingovi najnoviji komentari nadilaze one koje je iznio u svojoj knjizi 2010. "Veliki Dizajn", u kojoj je ustvrdio kako nema potrebe da kreator objasni postojanje svemira. Knjiga izazvala reakciju nekih vjerskih vođa, uključujući i glavnog rabina, Lord Sacksa, koji je optužio Hawkinga  da je počinio "osnovne zablude " logike.

69-godišnji fizičar je postao ozbiljno bolestan nakon predavanja na turneji u SAD-u 2009. te je bio odveden u bolnicu Addenbrookes u epizodi koja izazvala tešku zabrinutost za njegovo zdravlje. On se nakon toga vratio u Cambridge kao direktor odjela za istraživanja. Fizičareve primjedbe povukle su oštru crtu između korištenja Boga kao metafore  i  vjerovanja usveznajućeg stvoritelja u čijim je rukama vodič djelovanja kozmosa. U svojoj knjizi Kratka povijest vremena, Hawking je nacrtao na uređaj, tako drag Einsteinu, kad je opisao što će to značiti znanstvenicima da razviju "teoriju svega" -skup jednadžbi koje opisuju svaku čestica i silu u cijelom svemiru. "To će biti konačan trijumf ljudskog razuma - jer tada bismo trebali znati um Boga", kazao je.

Knjiga je prodana u devet milijuna  primjeraka i prometnula fizičara u trenutnu  slavu. Ta slava ga je dovela do gostujućih uloga u serijama The Simpsons, Star Trek: The Next Generation i Red Dwarf. Jedno od njegovih  najvećih dostignuća u fizici je teorija koja opisuje kako crne rupe emitiraju zračenje.

U intervjuu, Hawking je odbacio ideju života poslije smrti te istaknuo potrebu da ispuni svoj ​​potencijal na Zemlji - dobro koristeći svoj život. Kao odgovor na pitanje o tome kako bismo trebali živjeti, rekao je jednostavno: "Trebamo tražiti najveću vrijednost naših djela." U odgovoru na drugo, on je pisao o ljepoti znanosti, kao što je fin dvostruke spirale DNK u biologiji ili temeljne jednadžbe fizike. Hawking je odgovorio na sva postavljena pitanja od strane Guardiana i čitatelja, prije sutrašnjeg predavanja  na sastanku Google Zeitgeista u Londonu na kojem će odgovorati na pitanje: "Zašto smo ovdje?"

U razgovor, on će tvrditi da su sićušne kvantne fluktuacije u vrlo ranom Svemiru postale sjeme iz kojeg su nastali galaksije, zvijezde i, na kraju, ljudski život. 

"Znanost predviđa da će mnoge različite vrste svemira  spontano nastati iz ničega. To je stvar slučaja u kojemu smo od tih svemira mi." kazao je.  Hawking predlaže da s modernim prostor-based instrumenata, poput Europske svemirske agencije Planck misije, moglo biti moguće zapaziti drevne otiske prstiju u svjetlu koje je preostalo od najranijih trenutaka svemira i raditi na tome kako je nastalo naše mjesto u prostoru.

Njegov razgovor će se fokusirati na M-teoriji, širokom matematičkom okviru koji obuhvaća niz teorija, koja je po mnogima fizičarima kao najbolja nada u razvoju teorije o svemu. M-teorija zahtjeva svemir sa 11 dimenzija, uključujući i dimenziju vremena i tri poznate prostorne dimenzije. Ostatak su sklupčana i premala za nas da se vidimo. Dokazi u prilog M-teorije također bi mogli doći iz Large Hadron Collider (LHC) u CERN,  Europski laboratorij fizike čestica u blizini Ženeve.

Jedna mogućnost predviđena M-teorijom je supersimetrija, ideja koja kaže da temeljne čestice imaju teške - i kao još neotkrivene -blizance, zanimljivih imena kao što su selectrons i skvarkovi. Potvrda supersimetrije bila bi pucanj u ruku za M-teoriju i pomoć fizičarima u objašnjavaju kako je svaka sila na djelu usvemiru nastala iz jedne super-sile u zoru vremena.

Znanosti, istina i ljepota - Hawkingovi odgovori

Koja je vrijednost znajući "Zašto smo ovdje?"
Svemir je uređen od znanosti. No, znanost nam govori da ne možemo riješiti jednadžbe izravno u sažetak. Moramo koristiti učinkovite teorije Darwinove prirodne selekcije onih društava koja ćenajvjerojatnije preživjeti. Mi im dodjeljujemo veću vrijednost.

Rekli ste da ne postoji razlog da se prozove Boga i zapali plamen mržnje? Je li naše postojanje samo do sreće? 
Znanost predviđa da će mnoge različite vrste svemira  spontano nastti iz ničega. Stvar je šanse u kojem svemiru smo mi.

Dakle ovdje smo. Što bismo trebali učiniti?
Trebamo tražiti najveća vrijednosti naših djela.

Imali ste zdravstvenih problema i proveli neko vrijeme u bolnici u 2009. godini. Čega se, ako uopće ičega, bojite u vezi smrti?
Živio sam s izgledima za ranu smrt posljednjih 49 godina. Ja se ne bojim smrti, ali se ne žurim umrijeti. Imam toliko toga što prvo želim učiniti..  Smatram da je mozak kao računalo koje će prestati raditi kada prestanu raditi njegovi sastavni dijelovi. Nema neba ili zagrobnog života za računala, to je bajka, priča za ljude koji se boje mraka.

Koje su najljepše stvari koje nalazite u znanosti?
Znanost je lijepa kada daje jednostavna objašnjenja pojava ili veza između različitih opažanja. Primjeri uključuju dvostruke spirale u biologiji i temeljne jednadžbe fizike. 

Izvor: The Guardian

Možda će vas zanimati